struka(e):

Fréjus [fʀežy's], grad i turističko središte na Azurnoj obali, u departmanu Var, jugoistočna Francuska; 52 672 st. (2017). Sačuvani su ostatci rimskoga graditeljstva: gradskih zidina, amfiteatra iz I. st., akvedukta iz II. st. i dr. Od srednjovjekovnih građevina ističu se romanička katedrala (XI–XII. st., dograđivana do XVI. st. u gotičkom stilu) s krstionicom iz V. st., koja je i danas u uporabi, te ostatci biskupske palače (XI–XIII. st.; početkom XX. st. ukomponirani u današnju gradsku vijećnicu). U zaleđu, u dolini rijeka Reyrana i Argensa vinogradarstvo, voćarstvo, maslinarstvo i cvjećarstvo (uzgoj kaktusa). Razvijena prerađivačka industrija (vinarije). – Grad su 49. pr. Kr. osnovali Rimljani, prema nalogu Gaja Julija Cezara, kao Forum Iulii. Za Augustove vladavine kao Forum Iulii Octavanorum postaje 22. pr. Kr. sjedište provincije Narbonske Galije. U ranom srednjem vijeku više puta opustošen, od 990. pod vlašću lokalnih biskupa u okviru Grofovije Provanse, s kojom je 1481. pripao Francuskoj. Dio grada teško je oštećen 1959. u poplavi nakon popuštanja Malpassetske brane na rijeci Reyranu; u katastrofi je poginulo više od 400 ljudi.

Citiranje:

Fréjus. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 25.2.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/frejus>.