Finkielkraut [f ĩ kelkʀo:'t], Alain, francuski filozof i novinar židovskoga podrijetla (Pariz, 30. VI. 1949). Od 1989. do 2014. predavao filozofiju i povijest ideja na Politehničkoj školi (École polytechnique) u Parizu. Član Francuske akademije od 2014. Uređivao (1990–96) časopis Le Messager européen (Europski glasnik), nakon čega je voditelj radijske kontakt-emisije Replike (Répliques) u kojoj polemizira s intelektualcima i autorima recentnih knjiga o društvenim i političkim pitanjima. U svojem radu dijelom se oslanja na filozofiju E. Levinasa. Najznačajniji je njegov filozofijski doprinos kritici moderne i moderniteta, osobito kritici progresizma, shvaćanja ljudskih prava te ukazivanju na probleme u modernome shvaćanju kulture. U 1990-ima Finkielkraut je govorio i pisao o ratnim zbivanjima u Jugoslaviji te je u europskim javnim i intelektualnim krugovima osuđivao Miloševićev režim i agresiju te se zauzimao za osamostaljenje Hrvatske i opravdanost Domovinskog rata. Glavna djela: Imaginarni Židov (Le Juif imaginaire, 1981), Mudrost ljubavi (La Sagesse de l’amour, 1984), Poraz mišljenja (La Défaite de la pensée, 1987), Kako se to može biti Hrvat (Comment peut-on être Croate, 1992), Izgubljena čovječnost (L’Humanité perdue, 1996), Mi moderni (Nous autres, modernes, 2006), Filozofija i modernost (Philosophie et modernité, 2008), Pametno srce (Un cœur intelligent, 2010).