Feodosija (Фeoдoсiя [feodo's’ija], ruski Феодосия [f’iado's’ijə]), grad i luka na crnomorskome primorju, južna Ukrajina; 68 001 st. (2020; Rusi 82%, 2014). Leži u istoimenom zaljevu na jugoistočnoj obali poluotoka Krima. Feodosija je kupališno središte i klimatsko lječilište; ljekovito blato, izvori mineralne vode. Razvijena je preradba duhana, proizvodnja vina, čarapa; ribarstvo. Ostatci genovske utvrde (zidine i kule); armenske i grčke crkve iz XIV. i XV. st., džamija iz XVII. st. Povijesni muzej, nacionalna galerija slika »Ivan Ajvazovski«. Putnička je i trgovačka luka s naftnim terminalom; remontno brodogradilište.
Feodosiju su osnovali u VI. st. pr. Kr. Grci iz Mileta kao svoju koloniju pod imenom Teodosija (Theodosía), važnu radi izvoza žita iz crnomorskih krajeva. O procvatu koji je kolonija doživjela priključenjem bosporskoj državi u V. st. pr. Kr. svjedoče mnogobrojni povijesni spomenici. Od V. do X. st. priznavala je vlast Bizanta. Nakon provale Mongola grad oko 1241. dolazi pod vlast Zlatne Horde koja ga je 1266. prodala Genovi pa je Feodosija postala glavnom genovskom kolonijom na sjevernoj obali Crnoga mora. Pod novim imenom Kaffa (od 1266) bila je važan posrednik u trgovini s Istokom preko Astrahana i Kaspijskoga jezera. Značenje Feodosije, koja je 1318–1475. bila i biskupsko sjedište Rimokatoličke crkve i koja je početkom XV. st. veličinom (više od 70 000 st.) nadmašila Konstantinopol, potvrđuju ostatci genovskih utvrda. Osmanlije su je zauzeli 1475. te ju preimenovali u Kefe. Kao jedna od njihovih glavnih luka na Crnome moru bila je i najveća tržnica robljem na tom području te je, s obzirom na značaj, nazivana i Kučuk-Stambol (Mali Carigrad). Od sredine XVI. st. važnost joj opada. Rusi su je zauzeli 1771., a službeno je pripojili zajedno s Krimom 1783., te joj 1804. vratili staro ime.
