fenoli (franc. phénol, od grč. φαίνεıν: svijetliti, sjati), aromatski organski spojevi s jednom ili više hidroksilnih skupina (–OH) vezanih izravno na ugljikov atom benzenskoga prstena. Fenoli su čvrste, kristalne tvari osjetljive na svjetlost i zrak, djeluju baktericidno. Za razliku od alkohola, fenoli imaju kiseo karakter zbog utjecaja aromatskoga prstena; otapanjem u jakim lužinama stvaraju soli fenolate. Među najvažnijim su fenolima: fenol (karbolna kiselina), krezoli, hidrokinon, rezorcinol, pirogalol, naftoli i dr.
Fenol ili karbolna kiselina, C6H5OH, najjednostavniji je spoj iz skupine fenola; bezbojni kristali karakteristična oštra mirisa, koji se na zraku postupno oboje crveno. Tali se pri 43 °C, topljiv je u alkalijskim otopinama, alkoholu, eteru, kloroformu, sumporougljiku i vrućoj vodi. Otrovan je i djeluje baktericidno. Nastaje pri suhoj destilaciji drva, ugljena i sl., dobiva se iz katrana kamenog ugljena i sintetski iz benzena. Fenol se kao prvi antiseptik u kirurgiji upotrebljavao još od 1865 (J. Lister), a danas je potpuno zamijenjen sredstvima koja ne oštećuju živo tkivo i služi samo za dezinfekciju različitog pribora i sl. Velike količine karbolne kiseline i drugih fenola služe u kemijskoj industriji za pripravu mnogih aromatskih spojeva (bojila, lijekova, polimernih materijala, eksploziva, mirisa i dr.), pa je fenol jedan o najvećih zagađivača industrijskih otpadnih voda.
