feljton (franc. feuilleton, od feuillet: list papira), podlistak, novinska vrsta kojoj se književne značajke u novinama obilježavaju izdvojenom kolumnom; u Njemačkoj označava i cijeli odjeljak dnevnih novina posvećen kulturi. Nasljednik prikaza knjiga i učenih novinskih članaka iz doba prosvjetiteljstva, feljton se osamostalio književno-umjetničkim razmatranjima koja je opat J. L. de Geoffroy objavljivao 1800. na posebno umetnutom oglasnom listu Journal des Débats. Članci su zbog velike popularnosti ubrzo u tom dnevniku izborili vlastiti prostor »pod crtom«; odatle hrvatski naziv podlistak. S porastom novinskih naklada u XIX. st. raspon se feljtona širio obuhvaćajući aktualna umjetnička, kulturna i popularnoznanstvena pitanja. Nastao je i tzv. roman-feljton, koji je uzbudljivim zapletima podizao novinsku nakladu (u Njemačkoj od 1784. A. Wieland, F. Schiller; u Francuskoj u XIX. st. H. de Balzac, E. Sue; u Engleskoj Ch. Dickens). Podilaženje masovnomu čitateljstvu, stilski manirizam i dnevna površnost doveli su u XX. st. do obezvrjeđivanja tzv. feljtonizma kao duha vremena (K. Kraus, H. Hesse, E. Bloch). Istaknuti su hrvatski feljtonisti bili A. Šenoa, A. G. Matoš, T. Ujević, A. Šoljan, D. Cvitan, V. Tenžera, I. Mandić i dr.
