struka(e): astronomija
ilustracija
ENKELAD, snimljen 2008. s pomoću svemirske letjelice Cassini-Huygens

Enkelad (Enceladus), Saturnov satelit koji kružnom putanjom (ekscentricitet 0,0047) unutar prstena E obilazi Saturn s periodom od 1,37 dana. U orbitalnoj rezonanciji je s Dionom (2 : 1). Sinkrono se okreće oko svoje rotacijske osi. Približno je sferna oblika (513,2 km × 502,8 km × 496,6 km). Sastoji se od silikatnih stijena i vodenoga leda (prosječna gustoća 1610 kg/m³). Smrznuta mu je površina iznimno sjajna, odbija veliki dio dolazne svjetlosti (albedo 0,9). Izbrazdana je kraterima i pukotinama dubokima 1 km i dugim više od 200 km. Vulkani u blizini južnoga pola izbacuju mlazove vodene pare, molekulskoga vodika i kristala natrijeva klorida. Dio vodene pare pada na površinu Enkelada, kao snijeg, a ostatak odlazi u svemir gdje čini većinu materijala Saturnova prstena E. Otkrio ga je Frederick William Herschel 1789. Nazvan je po gigantu Enkeladu iz grčke mitologije.

Citiranje:

Enkelad. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.12.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/enkelad-astronomija>.