Dryden [drại'dən], John, engleski književnik (Aldwinkle, 19. VIII. 1631 – London, 1. V. 1700). Nakon studija u Cambridgeu otišao u London. Napisao najprije apoteozu Cromwellu, Junačke strofe (Heroique Stanzas, 1659), a poslije panegirik Karlu II., Astreja povratnica (Astraea Redux, 1660), u tzv. herojskom dvostihu (rimovanome jampskom pentametru). Dvorski je pjesnik bio od 1668., a kraljevski historiograf od 1670. Politička nestalnost i prijelaz na katolicizam donijeli su mu gubitak obiju službi 1688. Često je pisao radi novca, praveći ustupke širokoj publici i političkim događajima (poema Annus Mirabilis, 1667). Osim komedijama, kao što su Vjenčanje po modi (Marriage A-la-Mode, 1672), uspjeh je postigao melodramatskim herojskim tragedijama, posebno preradbom Shakespeareova Antonija i Kleopatre: Sve za ljubav (All for Love, 1677) te Miltonova Izgubljenoga raja: Stanje nevinosti (The State of Innocence, 1677). Esej o dramskoj umjetnosti (Of Dramatick Poesie, an Essay, 1668), u kojem je branio englesku dramu nasuprot zagovornicima klasične drame i neoklasičnoga francuskoga kazališta, smatra se prvim djelom moderne dramske kritike. Majstorskim spajanjem suprotnosti stvorio je sjajnu prozu: političku satiru Absalom i Ahitofel (Absalom and Achitophel, 1681), apologiju anglikanstva Vjera laika (Religio Laici, 1682), satirički prikaz književnog diletantizma MacFlecknoe (1682) te alegorijski prikaz katoličanstva Košuta i pantera (The Hind and the Panther, 1687) i dr. Pisao je i lirske pjesme te surađivao s H. Purcellom na dramskoj operi Kralj Artur (King Arthur, 1691). Vrsnim prijevodima klasika (Lukrecija, Ovidija, Horacija i dr.), osobito Vergilija (The Works of Vergil, 1697), pridonio je suvremenomu neoklasičnom izrazu i senzibilitetu. Učvrstio rimovani distih u engleskoj satiri i epigramatici; racionalna i dotjerana kritička i esejistička proza pribavila mu je naziv »otac engleske proze«. Bio je središnja književna ličnost svojega doba i učitelj A. Popea i J. Addisona; zanimanje za njegovo djelo osobito je obnovljeno u XX. st.
