Doria [dɔ:'ria], genovska patricijska obitelj vojskovođa, diplomata i konzula. Prvi se put spominju 1110. Pripadali su stranci gibelina, pristašama rimsko-njemačkog cara i protivnicima rimskoga pape. Već tijekom XIII. st. neki članovi obitelji proslavili su se u bitkama kao pomorski kapetani. Za mletačko-genovskoga rata 1298., u pomorskoj bitki kraj Korčule, Lamba, genovski zapovjednik, zarobio je mletačkog dužda Andriju Dandola. U gradu Genovi Corrado je postao 1296. »capitano del popolo«, s diktatorskim ovlastima. Tijekom XIV. st., uz obitelji Fieschi, Grimaldi i Spinola, bili su jedna od četiriju najistaknutijih genovskih obitelji koje su se borile za prevlast u gradu. Paganino je pobjedom nad Bizantom 1352. prisilio Carstvo na priznavanje znatnih trgovačkih povlastica Genovi, a 1354. potukao je Mlečane. Filippo je 1355. osvojio Tripoli, a istaknuo se i pobjedom nad aragonskom flotom kraj Sardinije. Simone je važan i za hrvatsku povijest. Stupio je u službu hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca kao admiral, a 1375–83. obnašao je u kraljevo ime i dužnost hvarskoga kneza. Kada su na kraju sr. vijeka Dorije izgubili prevlast u Genovi, ponovno su jednom došli na njezino čelo za kondotjera Andree. Poslije, u XVII. st., mnogi Dorije bili su u savojskoj ili španjolskoj službi. Potomci starih Dorija još su u XX. st. knezovi Doria Pamfili-Landi.
