Dominika (Dominica; Zajednica Dominike/Commonwealth of Dominica), srednjoamerička država u Malim Antilima, na otoku Dominici (domorodački naziv Waitikubuli), između francuskih otoka (prekomorski departmani) Guadeloupe na sjeveru i Martinique na jugu; obuhvaća 751 km². Duljina obale iznosi 148 km.
Prirodna obilježja
Otok je gorovit; planinski lanac pruža se središnjim dijelom otoka u smjeru sjever–jug (najviši je vrh Morne Diablotin, 1447 m). Vulkanskoga je podrijetla, građen pretežito od tercijarnih andezita, dacita i bazalta. Mnogobrojne su fumarole i termalni izvori, a česti su i manji vulkanski izljevi i potresi. U srednjem dijelu otoka, na južnoj strani gorja, na 700 m nadmorske visine leži Boiling Lake (Kipuće jezero). Gorje presijecaju mnogobrojne rijeke kratka, bujičava toka, koje teku od središnjega dijela otoka prema istočnoj ili zapadnoj obali. U unutrašnjosti prevladavaju tropske kišne šume (oko 67% površine zemlje), a na obali savane i grmolika vegetacija. Dva nacionalna parka obuhvaćaju oko 20% površine.
Klima je tropska, sa srednjom temperaturom između 24 i 30 °C. Količina oborina kreće se između 1270 mm na obali i 7600 mm u gorju; kišno razdoblje, u kojem su česti i tropski cikloni (hurikani), traje od lipnja do studenoga.
Stanovništvo
U Dominiki žive 71 293 st. prema prvim rezultatima popisa 2011., ili 71 700 st. prema procjeni 2013. odnosno 95 st./km² (2011). Stanovnici su uglavnom crnci (86,8%, 2001); mješanci čine 8,9%, domorodački Indijanci (Karibi; žive uglavnom u rezervatu na sjeveroistočnoj obali) 2,9%, bijelci 0,8%, a ostali 0,6% stanovništva. Po vjeri su pretežito rimokatolici (61,5%, 2001) ili protestanti (20,1%). Od stranaca najviše je državljana Haitija (1054 pripadnika, 2011). Godine 1901. u Dominiki su živjela 28 894 st., 1946. god. 47 624 st., 1981. god. 73 795 st., a 2001. god. 71 242 st. Broj stanovnika posljednjih 30-ak godina stagnira; u međupopisnom razdoblju 2001–11. porast je iznosio samo 0,01% prosječno godišnje i manji je od prirodnoga priraštaja zbog iseljivanja (razlika iseljenih i useljenih osoba iznosi 3813 st. u razdoblju 2001–11). Stopa prirodnog priraštaja od 4,7‰ niža je nego u susjednim karipskim državama i otocima (10,0‰); natalitet iznosi 12,8‰, mortalitet 8,1‰, a smrtnost dojenčadi 10,7‰ (2010). U dobi je do 14 godina 29,5%, od 15 do 64 godine 60,3%, a u dobi od 65 i više godina 10,2% stanovništva (2006). Ekonomski je aktivno 27 865 st. (2001). Gotovo petina stanovništva bavi se poljodjelstvom, ribarstvom ili šumarstvom (18,7%, 2001); u rudarstvu, industriji i građevinarstvu zaposleno je 16,2%, u uslužnim djelatnostima 54,0%, a nezaposleno je 11,1% radne snage. Službeni je engleski jezik, a raširen je i francuski kreolski. Nepismeno je 12% populacije starije od 15 godina (2004). Glavni je grad i luka Roseau (14 725 st., 2011), veća su još naselja Portsmouth s 5198 st. i Canefield s 3324 st. U gradovima živi 67,1% stanovništva (2011).
Gospodarstvo
Početkom 2000-ih Dominika je ostala među siromašnijim karipskim zemljama. Vrijednost BDP-a ostvarenoga 2014. bila je 537,8 milijuna USD; BDP po stanovniku iznosio je oko 7430 USD. U sastavu BDP-a najveći je udjel uslužnog sektora (71,1%), a potom poljoprivrede (14,8%) i industrije (14,1%). Gospodarski je važan uzgoj banana (vodeće su u izvozu), kokosa, manga i dr. U industriji prevladava proizvodnja sapuna i hrane. Velike šumske površine pogoduju razvoju drvne industrije. Znatan je razvoj turizma, ali ga ometaju česti uragani (za saniranje šteta nužna je međunarodna pomoć). Stopa nezaposlenosti iznosi 23% (2000), a udjel je siromašnog stanovništva 29% (2009). Javni dug iznosi 70% BDP-a (2012). Vrijednost izvoza 2014. bila je 38,6 milijuna USD, a uvoza 186,9 milijuna USD. Vodeći su vanjskotrgovinski partneri Japan (oko 36% izvoza i 40% uvoza) te regionalne otočne zemlje (Jamajka, Trinidad i Tobago, Antigva i Barbuda i dr.).
Promet
Dominika ima 853 km cesta, od čega je 605 km asfaltirano (2005). Željeznice nema. Morske su luke Roseau (kontejnerski terminal) i Portsmouth (izvoz banana). Zračne su luke Melville Hall na sjeveru otoka i Canefield kraj Roseaua; veze s Karibima i SAD-om.
Novac
Novčana je jedinica istočnokaripski dolar (Eastern Caribbean dollar, $; XCD); 1 istočnokaripski dolar = 100 centi.
Povijest
Prije dolaska Europljana nastanjena indijanskim plemenom Kariba, koji su odatle istisnuli pripadnike plemena Arawak. Otkrio ju je K. Kolumbo 3. XI. 1493 (toga dana bila je nedjelja, pa je po njoj novootkriveni otok dobio ime). Naseljavanje otoka počelo je tek od XVII. st. Budući da Španjolci nisu pokazivali zanimanje za posjedovanje Dominike, za nju su se sporili Francuzi i Britanci. God. 1660. sporazumjeli su se da otok ostane u rukama Kariba, ali to stanje nije dugo potrajalo. Kada je 1686. otok proglasio neutralnost, ponovno su otpočela neprijateljstva između Francuza i Britanaca, u kojima su se Karibi podijelili između dviju sila. Pariškim ugovorom iz 1763. Dominika je dodijeljena Velikoj Britaniji, kojoj je pripala 1783. U XIX. st. Dominika je u administrativnom smislu pripadala britanskoj koloniji Leeward Islands (Zavjetrinski otoci). Kolonijalni upravitelj Henry Hesketh Bell (1899–1905) poboljšao je infrastrukturu i gospodarstvo Dominike, ali ju je siromaštvo snažno zahvatilo 1930-ih. God. 1940. bila je pripojena Federaciji Windward Islands (Privjetrinski otoci). Pod britanskom vlašću bila je u sastavu Zapadnoindijske federacije (1958–62); s ostalim Britanskim Antilima ušla je 1967. u sastav Zapadnoindijskih Udruženih Država, a neovisnost je ostvarila 3. XI. 1978 (premijer Patrick John, vođa Radničke stranke). Na izborima 1980. pobijedila je Dominikanska stranka slobode; Mary Eugenia Charles postala je premijerka. Onemogućila je nekoliko pokušaja svrgavanja vlasti u početku 1980-ih (osuđen je bivši premijer John), 1983. poduprla je vojnu intervenciju SAD-a u Grenadi te ponovno pobijedila na izborima 1985. i 1990. Nakon izbora 1995. na vlasti je Ujedinjena radnička stranka, a njezin vođa Edison James postao je premijer; na vlast se 2000. vratila Radnička stranka s Rosiem Douglasom kao premijerom, a nakon njegove smrti 1. X. 2000. premijer je Pierre Charles. Od 2004. premijer je Roosevelt Skerrit.
Politički sustav
Prema Ustavu od 3. XI. 1978. Dominika je republika s parlamentarnim sustavom vlasti. Predsjednik republike šef je države. Bira ga parlament za mandat od 5 godina, može biti biran dva mandata uzastopce. Na čelu je izvršne vlasti, postavlja premijera, a na njegov prijedlog imenuje vladu. Zakonodavnu vlast ima jednodomni Skupštinski dom (House of Assembly) sa 32 zastupnika: 21 biraju građani izravno, 9 imenuje predsjednik republike a 2 su zastupnika po službenom statusu (državni odvjetnik i predsjednik parlamenta). Parlament ima mandat od 5 godina. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Na čelu je sudbene vlasti Vrhovni sud istočnih Kariba (Eastern Caribbean Supreme Court), koji ima 6 sudaca (od kojih 1 mora biti iz Dominike). Administrativno je Dominika podijeljena na 10 župa (parishes). Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 3. studenoga (1978).
Političke stranke
Laburistička stranka Dominike (Dominica Labour Party – akronim DLP), osnovana 1978., stranka je lijevoga centra. Na vlasti je nakon izbora 2000. i 2005. Ujedinjena radnička stranka (United Workers Party – akronim UWP), osnovana 1988., stranka je ljevice. Bila je na vlasti 1995–2000. U oporbi je nakon izbora 2005.
