dojka (lat. mamma), parni organ spolnoga sustava žene, smješten na prsima između 2. i 7. rebra, a sadrži mliječnu žlijezdu, značajku svih sisavaca. U muškarca je redovito zakržljala, a poveća se samo u nekim patološkim stanjima (hormonski poremećaji, tumori). Dojka je građena od žljezdanog, masnog i vezivnog tkiva. Na njezinu je vrhu bradavica (mamilla, papilla mammae), u kojoj završavaju izvodni kanalići mliječne žlijezde, a oko nje je obruč tamnije pigmentirane kože (areola mammae). Bogato je opskrbljena krvnim, limfnim žilama i živcima. Mliječna žlijezda u dojci posve je razvijena samo u žene i specijalizirana je za lučenje mlijeka, a razvija se tek u pubertetu. U odrasle je žene mliječna žlijezda u mirnoj (inaktivnoj) fazi, u kojoj ima mnogo kanalića, a samo malo žljezdanih tvorbi. Tijekom svakoga ovarijskog ciklusa žljezdani kanalići prolazno slabo bujaju zbog djelovanja hormona progesterona. U trudnoći, pod utjecajem hormona jajnika, prednjega režnja hipofize, nadbubrežne žlijezde i posteljice, napreduje bujanje i grananje žljezdanih dijelova, a količina se vezivnog tkiva smanjuje osobito za vrijeme dojenja. U klimakteriju počinje involucija mliječne žlijezde pa žljezdani dijelovi nestaju, a vezivno se i masno tkivo množe. – Najčešće su bolesti dojke mastopatija, mastitis i rak dojke. Potonji obično počne u obliku čvorića, a ako se na vrijeme otkrije i odmah poduzme liječenje, velika je vjerojatnost da će se potpuno izliječiti. Zato je vrlo važan tzv. samopregled dojke: prigodom pranja ili kupanja žena mora opipati dojke i pazuha jer će tako najranije primijetiti čvorić; nađe li ga, liječnik će provesti potrebne dijagnostičke pretrage (mamografija, pregled ultrazvukom, biopsija i dr.) te poduzeti odgovarajuće liječenje.