Dnjestar (ukrajinski Dnister/Дністеp [dn’i'ster], moldavski i rumunjski Nistru [ni'stru], ruski Dnjestr i Dnestr/Днестр [dn’estr]), rijeka u zapadnoj Ukrajini i istočnoj Moldaviji, duga 1352 km; porječje obuhvaća 72 100 km². Izvire na sjevernoj strani Karpata na visini od približno 800 m; u gornjem i srednjem toku Dnjestar je usjekao 80 do 200 m duboko korito u Volinsko podolskoj ploči. Donjim tokom teče poplavnim područjem; 4 do 12 km širokim i 1,5 do 5 m dubokim ušćem utječe u Crno more (Dnjestarski liman). Vodni je režim nivalno-pluvijalni. Dijelom teče granicom između Ukrajine i Moldavije. Glavni su pritoci zdesna Botna i Reut, a slijeva Seret i Zbruč. Iskorištava se za plovidbu (plovan od Soroca do brane kraj grada Dubăsarija, te od Dubăsarija do ušća; prevoze se žitarice, povrće, drvo), proizvodnju električne energije (hidroelektrane kraj Dubăsarija u Moldaviji i Novodnistrovska u Ukrajini) i natapanje. Zaleđuje se (siječanj, veljača) za jačih zima. Na obalama Dnjestra veći su gradovi i pristaništa Tiraspol, Bender i Rîbnița (Moldavija). – Antičko ime za Dnjestar bilo je Tyras. Od početka XV. st. do 1812. Dnjestar je bio istočna granica Moldavske Kneževine, a 1918–40. granica Rumunjske i Sovjetskoga Saveza (Ukrajine).
