Dicmo, polje u kršu Dalmacije; obuhvaća 35 km². Nalazi se u splitskom dijelu Dalmatinske zagore. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Leži na 315 do 319 m visine; dugo je 15 km, a široko do 2,5 km. Poljem teče rječica Suvoja koja povremeno poplavljuje okolno područje. Na uzvisini Čemernici koja omeđuje polje na sjeveru nalazi se kamenolom. Polje je 1903–62. presijecala uskotračna željeznica Split–Sinj, tzv. Sinjska rera. U naselju Dicmo Prisoje očuvana je i kao kulturno dobro zaštićena kamena prijamna zgrada na željezničkoj postaji Dicmo izgrađena 1902. Danas je glavna prometnica poprečna cesta Split–Sinj–Livno (BiH), dok su lokalne ceste trasirane uz rub ili u ocjeditijim dijelovima polja. Poviše južnoga ruba polja otvorena je 2007. dionica autoceste Zagreb–Ploče (s čvorom Bisko). Zemljište se iskorištava za uzgoj ratarskih kultura i stoke (ovce). Osim u poljoprivredi, stanovnici su zaposleni u kamenolomu, građevinarstvu, proizvodnim i uslužnim djelatnostima. U XX. st. imenom polja ustalilo se skupno nazivati sedam naselja, smještenih na njegovu rubu, koja pripadaju istoimenoj općini. Danas sva imena tih naselja započinju imenskom sastavnicom Dicmo. Veća su naselja (2021): Dicmo Kraj (689 st.), Dicmo Prisoje (610 st.), Dicmo Sičane (451 st.). – Prvi se put spominje u drugoj polovici VII. st. pod imenom Dicinum. Ime polja potječe od riječi decimus (lat.: deset) za udaljenost (u stadijima) od rimske ceste koja je vodila iz Salone (Solin), a u blizini Dicma granala se u dva smjera: za Aequum (Čitluk) i Pons Tiruli (Trilj). U polju se nalaze ruševine rimsko-ilirskoga naselja.
