desetina.
1. Javnopravno davanje desetog dijela zemljišnog priroda, stočnog priploda, odn. proizvoda, pa i osobne zarade od službe ili obrta; naziva se i desetak (lat. decima). Desetinu su poznavali i kulturni narodi staroga vijeka, a u srednji vijek prenijela ju je Zapadna crkva, koja ju je preuzela iz analogne židovske institucije Staroga zavjeta.
Crkvena desetina bila je do VI. st. dobrovoljno davanje za uzdržavanje crkve i crkvenih službenika, a otada je počinju crkveni sinodi propisivati kao obvezatnu. Franački vladari u VIII. st. naredili su državnim zakonom davanje desetine crkvi kao naknadu za sekulariziranje njezinih posjeda. U Hrvatskoj za vladara domaće krvi desetina nije bila zakonom propisana, ali su je u Ugarskoj uveli već prvi kraljevi, pa je nakon uspostavljanja državne zajednice s Madžarima proširena i na Hrvatsku, gdje se održala do 1848. Ubiranje desetine crkveni ovlaštenici davali su često u zakup, a vlastela su u tome imala prvenstvo. Ukinuta je patentom cara Franje Josipa I. od 2. III. 1853. – Desetinu od pravoslavnog stanovništva u Srijemu i Slavoniji ubirao je patrijarh A. Crnojević po dopuštenju cara Leopolda I. (1695), ali ju je država prisilno otkupila od patrijarha godinu dana poslije na području između Budima i Drave. Poslije je desetina otkupljena i na drugim područjima, pa su do 1918. karlovački mitropoliti dobivali iz ugarske državne kase godišnju otkupninu. – Po primjeru crkve uvele su je i države za podmirenje svojih potreba (→ daće). U Hrvatskoj se, za razliku od crkvene, svjetovna desetina (decima secularis) pojavljuje pod nazivima kraljevska desetina (decima regia, decima fiscalis), vlastelinska ili gospoštijska desetina (decima dominalis, decima terrestralis, decima urbarialis) i gradska desetina (decima civitatis, decima communis).
2. Najniža borbena postrojba u sastavu voda, obično pod zapovjedništvom desetnika. Kao postrojba desetičnog sustava javlja se još prije nove ere; u staroj Grčkoj zvala se dekás (desetorica), a u starome Rimu decuria. U pješaštvu ima 8 do 14 vojnika, dok je u oklopništvu i topništvu vezana uz temeljno borbeno sredstvo tenk, a i broj ljudi je manji, npr. u tenkovskoj desetini 3 do 4 vojnika.
