Defoe [difu'], Daniel, engleski književnik i novinar (London, 1660 – London, 24. IV. 1731). Rođen je kao Daniel Foe, oko 1695. uzeo je prezime Defoe. Od 1683. pokretao razne poslove, putovao Europom, ali je pao pod stečaj i počeo pisati. Popularnost je stekao satiričnom pjesmom u prilog kralju, rođenjem strancu, Čistokrvni Englez (The True-Born Englishman, 1701). Zauzimajući se za vjersku snošljivost, objavio je ironično-satirični pamflet Najkraći postupak s otpadnicima (The Shortest Way with the Dissenters, 1702). Uvrijedivši time Anglikansku crkvu, uhićen je (1703) i osuđen na stup srama. Čekajući izvršenje presude napisao je satiričnu Himnu stupu srama (Hymn to the Pillory), koja je raspoloženje londonskoga puka okrenula u njegovu korist. Po izlasku iz zatvora pokrenuo je (1704) glasoviti časopis The Review, koji je do 1713. ispisivao gotovo sam, predviđajući razvoj građanskoga društva, novčarstva i kolonijalne ekspanzije. Istodobno je bio i engleski špijun, osobito oko stvaranja unije sa Škotskom (1707). Novčane neprilike silile su ga na političke ustupke; stekao je glas genijalnog mistifikatora koji potkopava autoritete i spretno manipulira javnim mnijenjem. Zlatno doba njegova stvaralaštva nastalo je tek na pragu njegove 60. godine, kada je objavio (1719–24) niz i danas glasovitih romana. Robinson Crusoe (1719), roman o brodolomcu koji je 28 godina živio na pustom otoku, temelji se na stvarnom iskustvu engleskog pomorca Alexandera Selkirka. Prikaz Robinsonovih pustinjačkih iskustava bio je pripovjedačka novina, napose podrobnim opisom njegove svakodnevice; svojim realizmom, glavni junak postaje predstavnikom praktičnoga empirizma i pragmatizma, s vjerom u razum. Unatoč Robinsonovoj svjetskoj popularnosti, roman Moll Flanders (1722) najvažniji je Defoeov umjetnički prinos engleskom romanu XVIII. st. Junakinja, koju pokreće bezobziran nagon za preživljavanjem, priča svoj život kurtizane, kradljivice, zatvorenice, posjednice itd. Realistični opisi smjenjuju se s duhovitim prikazima domišljate Moll, njezinih kajanja i moralnih dvojbi, a to je čini različitom od neprirodnih likova dotadašnje proze. Ostali važniji romani: Dnevnik kugine godine (A Journal of the Plague Year, 1722), Pukovnik Jack (Colonel Jack, 1722), Uspomene jednoga kavalira (Memoirs of a Cavalier, 1724), Roxana (1724). Kritika Defoea smatra ocem modernoga novinarstva i jednim od utemeljitelja modernoga engleskog romana.
