struka(e): |
ilustracija
DADAIZAM, F. Picabia, Perja, Milano, Galleria Arturo Schwarz
ilustracija
DADAIZAM, Man Ray, Ingresova violina, Milano, Zbirka Luciano Anselmino
ilustracija
DADAIZAM, poziv na manifestaciju dadaizma u organizaciji I. Zdaneviča, Pariz, 1921.

dadaizam ili dada (onomatopeja dječjega govora; u franc. dječja riječ za drvenoga konja, igračku; možda i prema rum. da: da, što su upotrebljavali /da, da/ Tzara i Janco), međunarodni avangardni pokret osnovan 1916. oko skupine umjetnika u ciriškom Cabaretu Voltaire. Osnivači su dolazili iz Njemačke (Emmy Hennings, H. Ball, R. Huelsenbeck) i Rumunjske (T. Tzara, Marcel Janco). Priključili su se tomu pokretu i autori s izložbe Armory Show (New York, 1913: F. Picabia, M. Duchamp, Man Ray), a druga središta imao je u Berlinu (J. Heartfield, G. Grosz, R. Hausmann, H. Richter, W. Mehring), Kölnu (H. Arp, M. Ernst), Hannoveru (K. Schwitters) i Parizu (budući nadrealisti A. Breton, L. Aragon, P. Éluard). Od 1917. izlazi časopis »Dada«, koji je u trećem broju objavio dadaistički manifest. U ozračju društvene i moralne krize I. svjetskog rata dadaizam odbacuje mimetičku koncepciju stvaralaštva i raskida s tradicijama akademske i (malo)građanske umjetnosti. Naslijeđeno poimanje umjetničkog djela prekraja tako da ono prestane biti gotovim proizvodom oblikovne vještine s ponuđenim estetskim, kritičkim i tržišnim posredovanjima. Mjesto toga, tipografskim i zvukovnim intervencijama u tzv. simultanim i bruitističkim pjesmama, kolažima različita stupnja slučajnosti u izboru materijala i kompoziciji (oslonac za nadrealističko automatsko pisanje i cut-up W. Burroughsa) te preuzetim i već oblikovanim ready-made predmetima, ističe umjetničke potencijale refunkcionalizacije i preimenovanja. Usporedno s time, posebno u manifestima, promiče spontanost, razigranu banalnost, jetku porugu i odbojan odnos prema svemu samorazumljivomu. Tumačenje dade i njezina korjenitoga i provokativnog zahvata u institucionalni ustroj umjetnosti stavlja se u kontekst teze o povremenoj potrebi civilizacije za samoobnavljanjem. Oko 1922. aktivnost pokreta slabi, a većina pripadnika, osobito u Francuskoj, usmjeruje se prema nadrealizmu. Dadaizam je nakon II. svjetskog rata utjecao na nastanak i razvoj novih umjetničkih pokreta (pop-art, konceptualna umjetnost, neodada i dr.). – Odjeci dadaizma javljaju se u Hrvatskoj, osobito u Zagrebu, gdje 1922. izlaze publikacije »Dada-Tank«, »Dada-Jazz« i »Dada-Jok«.

Citiranje:

dadaizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 3.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/dadaizam>.