struka(e): geografija, opća | etnologija
vidi još:  Krležijana
Cvijić, Jovan
srpski geograf
Rođen(a): Loznica, 12. X. 1865.
Umr(la)o: Beograd, 16. I. 1927.

Cvijić, Jovan, srpski geograf (Loznica, 12. X. 1865Beograd, 16. I. 1927). Studirao u Beču, gdje je i doktorirao. Sveučilišni profesor u Beogradu; predavao i na Sorbonnei. Začetnik geografske znanosti (osobito antropogeografije i morfologije) u Srbiji. Osnivatelj Geografskoga zavoda (1894), Srpskoga geografskog društva (1910) i njegova Glasnika (1912). Glavno područje Cvijićeva istraživanja bio je Balkanski poluotok, koji je svestrano proučio (geografski, antropogeografski, geološki geomorfološki, etnografski itd.); pokrenuo seriju izdanja pod nazivom Antropogeografski problemi Balkanskog Poluostrva (uredio 24 knjige). Bio je predsjednik SANU, počasni doktor Sorbonne i Sveučilišta u Pragu; član više akademija i znanstvenih društava. Svojim je radom znatno utjecao na razvoj geografije u Srbiji. Cvijićeve antropogeografske postavke često su bile podlogom velikosrpske politike, posebno što se tiče njegovih nastojanja da »znanstveno« utemelji srpska presezanja na hrvatske i makedonske etničke skupine i prostore te na albanske krajeve. Kao stručnjak sudjelovao u jugoslavenskom izaslanstvu na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. i 1920. Djela: Fenomen krš (Karstphänomen, 1894), Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije (I–III, 1906–11), Balkansko Poluostrvo i južnoslovenske zemlje (La péninsule Balkanique, 1918., srpsko izdanje I, 1922., II, 1931), Geomorfologija (I–II, 1924–26) i dr.

Citiranje:

Cvijić, Jovan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/cvijic-jovan>.