Cluj-Napoca [kluž napo'ka] (njemački Klausenburg [klạu'zənburk], madžarski Kolozsvár [ko'ložva:r]), glavni grad okruga Cluj, na rijeci Someşul Mic, sjeverozapadna Rumunjska; 324 576 st. (2011). Gotička crkva sv. Mihaela (početak XV. st.), palača Bánffy (XVIII. st.). Sveučilište (potkraj XVI. st. osnovao ga vojvoda S. Báthory); instituti: matematički, tehnički, kemijski, onkološki, biološki, speleološki (jedan od svjetski najstarijih), likovni; konzervatorij; botanički vrt; muzeji (etnološki, povijesni, likovni, zoološki, farmaceutski). Industrija hladnjaka, kožarskih proizvoda, keramike, duhanskih prerađevina i prehrambenih proizvoda. – Nalazi se na mjestu dačke naseobine Napoca, koja se u rimsko doba razvila kao važan grad; vjerojatno je za cara Hadrijana postala municipij, pa je u III. st. bila glavno središte Dacije. U XII. st. kao Castrum Clus postaje središte ugarske županije, a u XIII. st. naseljavaju ga Nijemci, pa 1316. dobiva gradska prava. Rodno mjesto kralja Matije Korvina (rođen 1443; sačuvana njegova rodna kuća), 1541. dolazi pod osmansku, a 1691. pod habsburšku vlast, nakon I. svjetskog rata pripao Rumunjskoj, a u II. svjetskom ratu Madžarskoj (1940–44). Naziv Cluj-Napoca od 1974.
