Chiapas [čia'pas], savezna država u južnome Meksiku, uz granicu s Gvatemalom; 73 311 km², 5 543 828 st. (2020). Pretežno planinski kraj; u središnjem i sjevernom dijelu obuhvaća planinske lance (Sierra Madre de Chiapas) visine 500 do 2000 m, koji se na sjeveru spuštaju prema nizini zaljeva Campeche (Meksički zaljev), a na sjeveroistoku (Gvatemala) prema dolini rijeke Usumacinte. Središnja depresija s tokom rijeke Grijalve i akumulacijskim jezerima (najveće je La Angostura) odvaja ga od Kordiljera koji su nastavak Sierra Madre del Sur; na granici s Gvatemalom izdiže se vulkan Tacaná (4080 m). Duž 266 km duge obale Tihoga oceana pruža se uska obalna ravnica. Klima je topla vlažna; srednja godišnja temperatura kreće se od 18 °C u gorju do 28 °C u priobalju. Na godinu padne 1200 do 4000 mm oborina. Znatan je dio teritorija pokriven vlažnom tropskom šumom (mahagonij, ebanovina) i šumom četinjača; uz obalu mangrove. U poljodjelstvu i stočarstvu (osobito govedarstvo) Chiapas je prva među meksičkim državama te je glavni proizvođač kave, banana, kakaovca i palmina ulja. Ležišta zlata, srebra, bakrene rude, nafte i prirodnog plina. Razvijena je prehrambena industrija (preradba kave, proizvodnja čokolade, šećera), proizvodnja automobilskih dijelova, namještaja, preradba nafte; tradicionalni obrti (tekstil, drvo, jantar, koža, glazbeni instrumenti). Turizam (ostatci pretkolumbovskih kultura: Bonampak, Palenque). Glavni je grad Tuxtla Gutiérrez.
