cepelin, vrsta zračnoga broda krutog tipa, upravljive letjelice lakše od zraka. Nazvan prema njemačkom konstruktoru F. Zeppelinu, cepelin je bio prvi zračni brod koji je služio u komercijalne svrhe. Prvu takvu letjelicu Zeppelin je sagradio kod Friedrichshafena na Bodenskom jezeru. Nosila je oznaku LZ 1, imala obujam od 11 300 m³, duljinu 128 m, brzinu 32 km/h i dva motora od 11 kW. Poletjela je 1. VII. 1900. i imala sve odlike budućih cepelina, kojih je bilo više od stotinu. Između dva rata građeni su osobito veliki cepelini za prekooceanske letove, među njima LZ 126 (sagrađen 1924), LZ 127 (»Grof Zeppelin«) te, najveći ikada sagrađeni, LZ 129 (»Hindenburg«, obujma 200 000 m³, duljine 245 m, brzine 125 km/h, s 4 Dieselova motora po 970 kW i nosivošću korisnoga tereta 40 t) i LZ 130 (»Grof Zepellin II«). Brod LZ 127 preuzeo je, nakon oblijetanja Zemlje, liniju iznad južnog i sjevernog Atlantika. God. 1936. zamijenio ga je brod LZ 129 sve do katastrofalnog požara 6. V. 1937. kraj Lakehursta (SAD). U međuvremenu su se gradile i druge vrste zračnih brodova, a cepelina ima i danas. U SAD-u je 1997. poletio prototip novoga projekta, razvijenog u Njemačkoj, nazvan Hightech-Zeppelin ZNT (njem. Zeppelin neuer Technologie), namijenjen prijenosu putnika ili znanstvenim istraživanjima (8200 m³, 75 m, 125 km/h).
