Céline [seli'n], Louis-Ferdinand (pravo prezime Destouches), francuski romanopisac (Courbevoie, 27. V. 1894 – Meudon, 1. VII. 1961). Teško ranjen i odlikovan za hrabrost u I. svjetskom ratu, u kojem je bio dobrovoljac. Nakon studija medicine zasnovao je obitelj, ali ju je napustio pa je putovao Afrikom i Amerikom; kratkotrajno držao privatnu ordinaciju u siromašnoj pariškoj četvrti, potom se zapošljava kao liječnik u državnoj službi. U nihilističkome pikarskom romanu Putovanje nakraj noći (Voyage au bout de la nuit, 1932), grotesknim, sarkastičnim vizijama oslikava naličje rata i junaštva. Smrt na kredit (Mort à crédit, 1936) s još više pesimizma prepričava događaje iz mladosti. Céline se bavi temom ljudskoga samouništenja, kaotičnoga, bezbožnog svijeta u kojem je svaki trud uzaludan, no mizantropiju, bijes i očaj uvijek prate burleskne karikature, erupcija delirijskih metafora, prkosna spisateljska energija. U više pamfleta kao što je Škola trupala (L’École des cadavres, 1938) šovinistički i vulgarno napada mnogobrojne kolege i javne osobe, naročito Židove. Nakon sloma vichyjevske vlasti i bijega, zbog kolaboracionizma je zatvoren u Danskoj, potom pomilovan. Ti su događaji opisani s cinizmom i tipičnom mahnitošću u romanima Bajka za neki drugi put (Féerie pour une autre fois, 1952), Od dvorca do dvorca (D’un château l’autre, 1957) i Sjever (Nord, 1960). Célineove turobne vizije, kao i poetsku pobunu protiv klasičnog izraza uporabom govornoga i šatrovačkog jezika te razbijanjem sintakse, kritika je tek posmrtno rehabilitirala.
