carski rez (lat. sectio caesarea), zahvat porađanja djeteta kroz trbušnu stijenku i prednju stijenku maternice. Takav zahvat na mrtvoj ili umirućoj ženi, radi spašavanja djetetova života, izvođen je već u starom Egiptu i Rimskom Carstvu (gdje je bio i ozakonjen); u židovskoj medicinskoj literaturi spominje se u II. st. pr. Kr., a u Europi je prvi put izveden u Wittenbergu 1610. Danas se izvodi tako da se trbuh presiječe uzdužno u sredini, mokraćni mjehur potisne prema dolje, a maternica otvara poprečnim rezom u njezinu donjem dijelu; pošto se izvadi dijete i potom posteljica, sašije se rezna rana maternice, a zatim i trbušne stijenke. Smrtnost majki danas je smanjena na oko 1/600 do 800 operacija, ali je ipak veća nego nakon vaginalnoga rađanja. Indikacije su za carski rez, sa strane majke, mehaničke zapreke vaginalnomu rađanju (uska zdjelica, posteljica pred djetetovom glavom, tumor) i bolesti koje bi majku tijekom rađanja previše opteretile (napose zastojne bolesti srca). Indikacije sa strane djeteta danas su češće: ugroženost djeteta još u trudnoći (insuficijencija posteljice, šećerna bolest, Rh-imunizacija), ili u tijeku porođaja (produljeni porođaj, položaj zatkom i dr., gdje je dovod kisika djetetu smanjen), ili pak sprječavanje perinatalnih oštećenja središnjega živčanog sustava djeteta. Carski rez danas se izvodi u više od 10% svih porođaja. Primjenjuje se i u domaćih životinja.