čarojice, maskirani ophod u kojem su mladići, preodjeveni u žensku odjeću ili životinjske likove (osobito u jarca ili mačka) i uz pratnju svirača, izvodili prizore opscena značenja. Vjerovalo se da noćni zabavljači, koji su obilazili seoske domove posljednjih dana prosinca, rjeđe i za poklade, donose blagoslov, priskrbljuju rodnost buduće ljetine te osiguravaju zdravlje i napredak stoke, pa su ih ukućani darivali. Danas već gotovo izumrle, čarojice su bile poznate u hrvatskim krajevima uz bosansku granicu (sjeverna Dalmacija, Lika, Kordun, Banovina), gdje su ih izvodili uglavnom pravoslavni posjećujući katolike. Smatra se da ophod čarojica pripada skupini vegetacijskih rituala za plodnost, poznatih u jugoistočnoj Europi (Grčka, Bugarska, Rumunjska, europska Turska) te da vuku podrijetlo od antičkog Dionizijeva kulta.
