Calvin [kæ'lvin], Melvin, američki kemičar (Saint Paul, Minnesota, 8. IV. 1911 – Berkeley, California, 8. I. 1997). Diplomirao na Michiganskom tehnološkom sveučilištu (1931), doktorirao na Sveučilištu Minnesota u Minneapolisu (1935). Radio kao asistent (1937–46) na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu, gdje je potom bio voditelj grupe za bioorgansku kemiju u Lawrenceovu laboratoriju za zračenje (1946–62), voditelj Laboratorija za kemijsku biodinamiku (1963–66) i profesor kemije (1947–80). Najprije se bavio fotokemijom metaloporfirina u koordinaciji sa željezom i drugim prijelaznim metalima, potom istraživao ulogu vodikovih veza u slaganju baza u DNA, za II. svjetskoga rata izolirao plutonij u okviru Projekta Manhattan, a početkom 1950-ih zajedno s Andrewom Bensonom uvjerljivo demonstrirao mogućnost uporabe radioaktivnih obilježivača, objasnivši time složene procese fotosinteze u biljkama. Calvin i suradnici izveli su niz eksperimenata koristeći se suspenzijom zelenih algi roda Chlorella i Senedesmus. Fotosinteza se odvijala u kloroplastima zelenih algi, u reakcijskoj posudi pri konstantnoj temperaturi i osvjetljenju. Najprije je primijenjen ugljikov dioksid koji sadržava radioaktivni izotop ugljika (14C), a potom su alge uronjene u vreli metanol u različitim vremenskim razmacima. Calvin je zatim metodom dvodimenzionalne kromatografije na papiru analizirao spojeve iz tih alkoholnih otopina te ustanovio međuprodukte reakcije fotosinteze. Analizom reakcijske otopine nakon izlaganja radioaktivnom ugljikovu dioksidu u trajanju pet sekunda, opažena je 3-fosfoglicerinska kiselina kao jedini obilježeni spoj, a već nakon 60 sekunda mnoštvo spojeva sadržavalo je izotop ugljika (14C). Na taj način, analizom organskih spojeva koji su imali ugrađen radioaktivni izotop ugljika, Calvin je protumačio tijek enzimskih reakcija fotosinteze neovisnih o svjetlu (Calvin-Bensonov ciklus). Dobitnik je mnogih međunarodnih priznanja te Nobelove nagrade za kemiju 1961.
