Bozcaada [boza:'da], turski otok na ulazu u Dardanele u sjeveroistočnom dijelu Egejskoga mora; 42 km², 3120 st. (2022). Drugi je po veličini turski otok (nakon Gökçeade). Najviši vrh Göztepe (192 m). Od maloazijske obale udaljen je 5 km širokim prolazom. Naselje Bozcaada; turska je četvrt na južnom, a grčka na sjevernom dijelu grada; utvrda (XV. st.), džamije Alaybey i Yalı, manastir svete Paraskeve. Uzgoj vinove loze (vinarstvo), maslina i crvenog maka; ribarstvo. Turizam. Vjetroelektrane (na zapadnom rtu 2000. izgrađena je vjetroelektrana sa 17 turbina, snage 10,2 MW). Međunarodni centar za tehnologije vodikove energije omogućio je gradskoj bolnici i guvernerovoj palači da se među prvima u svijetu opskrbljuju energijom koja potječe od vodika. Trajektne linije s kopnom (Geyikli). Antički naziv mu je Tenedos (grčki Τένεδος, Ténedos) te se spominje u Ilijadi i Eneidi. – Prema predaji, kraj otoka su Ahajci uoči posljednje navale na Troju sakrili svoju flotu. Oko 1000. pr. Kr. naselili su ga Jonjani koji su oko VIII. st. pr. Kr. na njem podigli Apolonovo svetište. Poslije je bio pod perzijskom vlašću (u VI. i V. st. pr. Kr.), potom u sastavu niza grčkih vojnih saveza (u V. i pol. IV. st. pr. Kr.), carstva Aleksandra III. Velikoga i Makedonije. God. 129. pr. Kr. osvojili su ga Rimljani. Nakon podjele Rimskoga Carstva 395. ušao je u sastav njegova istočnog dijela, odnosno Bizantskoga Carstva, u sklopu kojega je ostao sve do 1377., kada su ga osvojili Mlečani. Uoči osmanske navale na Konstantinopol pol. XV. st. zauzela ga je vojska osmanskog sultana Mehmeda II. Pod osmanskom vlašću bio je, uz kratku mletačku vladavinu (1656–57), sve do I. svjetskog rata, tijekom kojega su ga privremeno zaposjeli Britanci (1915–16). Ugovorom u Sèvresu 1920. pripao je Grčkoj, u sastavu koje se nalazio sve do 1923., kada je Sporazumom u Lausannei pripao Turskoj.
