Bourges [buʀž], grad u srednjoj Francuskoj, na sastavu rijeka Yèvre i Auron i na kanalu Berry; upravno je središte departmana Cher; 64 551 st. (2017). Kulturno i prosvjetno središte s visokom umjetničkom školom (École nationale supérieure d'art), prirodoslovnim muzejom, bogatom knjižnicom; sveučilište (studij prava) osnovano 1463. ukinuto je 1854. U povijesnoj gradskoj jezgri ističu se palače Jacques Cœur (XV. st.), Lallemant (XIV. st.; muzej dekorativne umjetnosti od 1951), Cujas (XVI. st.; od 1892. muzej povijesne pokrajine Berry). Gradom dominira petobrodna katedrala Saint Étienne (1195–1255), uvrštena 1992. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. S bogato urešenim portalima, dvama asimetričnim tornjevima i vitrajima iz XIII–XVI. st. ubraja se u najljepše gotičke crkve Francuske. Razvijene su prehrambena, kožna i gumarska industrija, proizvodnja dijelova za zrakoplove.
U antičko doba ondje je bio Avaricum, središte keltskog plemena Bituriga (Bituriges Cubi), koje je Cezar osvojio 52. pr. Kr. Nakon Dioklecijanovog upravnog preustroja carstva, od 293. glavni grad rimske provincije Akvitanije prve (Aquitania prima). U IV. st. postaje sjedište nadbiskupije, 475. osvojili su ga Vizigoti, a 507. Franci. Od 671. u sastavu je srednjovjekovne Akvitanije, od sredine VIII. st. središte grofovije Bourges zajedno s kojom 1101. dolazi u posjed francuske krune te je glavni grad pokrajine Berry (i istoimenog vojvodstva koje je bilo apanaža kraljevskih kuća). Bio je glavno sjedište kralja Karla VII. Pobjednika 1422–44; ondje je na saboru 1438. proglašena pragmatička sankcija Galikanske crkve (→ galikanizam).
