Boston [bɔ'stən], glavni grad i velika luka savezne države Massachusetts, na utoku rijeka Charles i Mystie u zaljev Massachusetts, SAD; 617 594 st. (2010), s okolnim gradovima tvori jedinstveno metropolitansko područje Boston–Cambridge–Quincy (Veliki Boston, 4 552 402 st.). Kulturno i gospodarsko središte Nove Engleske. Boston je matični grad anglosaske civilizacije u Americi. Do XIX. st. bio je vodeća luka atlantskoga primorja. Suvremeni Boston izgledom i funkcijama odražava svoju tradicionalnu vezu s europskim kopnom. U starom dijelu grada sačuvano je nekoliko zgrada iz XVII. i XVIII. st.: Old State House (1711–47), Old Corner Book Store (1711), Paul Revere House (oko 1680). Boston ide u red najjačih kulturnih središta na svijetu. Poznata su sveučilišta Harvard University (osnovano 1636) i Massachusetts Institute of Technology (MIT, osnovan 1861), koji se nalaze u predgrađu Cambridge, zatim Boston University (osnovano 1869) i dr.; konzervatorij i druge glazbene škole. Među muzejima izdvaja se Museum of Fine Arts (osnovan 1870) s djelima starih i modernih majstora, galerijom tapiserija i bogatom zbirkom orijentalne umjetnosti. Bostonski simfonijski orkestar ubraja se među najbolje na svijetu. Među mnogim knjižnicama ističe se Boston Public Library (utemeljena 1854) koja se ubraja u vodeće javne knjižnice SAD-a po broju knjiga. Metropolitansko područje Bostona ubraja se u najjača gospodarska područja SAD-a. Osim sveučilišnog, Boston je i jako financijsko središte s vodećim i najstarijim novčarskim zavodima SAD‑a. Dobro razvijena industrija (strojogradnja, brodogradnja, tvornice tekstila i tekstilnih strojeva, kože, električnih i elektroničkih uređaja, konfekcije, prehrambenih proizvoda) ustupila je vodeće mjesto visokoj tehnologiji i uslužnim djelatnostima. Stara izdavačka djelatnost (najbolja američka tiskarska poduzeća). Živ zrakoplovni promet (Logan International Airport). Trgovačka je (promet 19,1 milijun tona, 2010) i ribarska luka. U Bostonu je 1897. izgrađena prva podzemna željeznica u SAD‑u. – Boston su osnovali engleski puritanci koji su na 12 brodova onamo doplovili 1630., većinom iz engleskoga grada Bostona, pa odatle i ime. U XVIII. st. postao je jedno od jačih ekonomskih središta, osobito trgovačkih, a uskoro i žarište otpora protiv britanske kolonijalne politike (Bostonski pokolj, 1770., i Bostonska čajanka, 1773). U doba rata za neovisnost britanska vojska morala je napustiti grad 1776. Nakon toga Boston se naglo razvijao kao važno središte pomorstva i trgovine s Europom. Teško pogođen velikim požarom 1872., kada je uništeno više od 700 zgrada i počinjena golema šteta, ubrzo se obnovio i znatno proširio.
