Bogotá (španj. izgovor [boγota']) (službeno Santa Fé de Bogotá [sa'~ fe δe βoγota']), glavni i najveći grad Kolumbije; 7 555 165 st., šire gradsko područje 9 155 100 st. (2012). Leži na visokoplaninskoj zaravni (La Sabana) u istočnim Andama, na visini od 2645 m. Kulturno središte države; ima 14 sveučilišta (najstarije osnovano 1580), visoke škole, konzervatorij, muzeje (Nacionalni muzej; Museo del Oro s najvećom zbirkom pretkolumbovskih predmeta od zlata u svijetu), Nacionalna knjižnica, astronomski opservatorij i planetarij. Gradska jezgra s kolonijalnim građevinama; katedrala (1807–23), crkve La Concepción i San Francisco te palača San Carlos (XVI. st.). Bogotá je glavno trgovačko, financijsko (burza osnovana 1928., banke) i jako industrijsko središte (kemijska, elektrotehnička, farmaceutska industrija, strojogradnja, proizvodnja piva). Prometno čvorište s dobrim cestovnim (Panamerička cesta) i zrakoplovnim vezama (međunarodna zračna luka El Dorado). – Na području staroga naselja Bacatáe, prijestolnice pokorenog indijanskog naroda Čibča (Chibcha), osnovao je španjolski konkistador Gonzalo Jiménez de Quesada naselje Villa de la Santa Fé, poslije nazvano Santa Fé de Bogotá. Od 1598. Bogotá je sjedište guvernera, a 1718. i potkralja Nove Granade. God. 1810. pobunilo se mjesno pučanstvo protiv Španjolaca, a 1811. proglasio je kongres u Bogoti Republiku Kolumbiju; 1816. Bogotu su ponovno osvojili Španjolci, ali ju je nakon bitke kod Boyocáe 1819. oslobodio S. Bolívar. God. 1819–30. Bogotá je bila glavni grad Republike Velike Kolumbije. Nakon odcjepljenja Venezuele i Ekvadora, od 1830. je i sjedište republike Nove Granade, odnosno od 1863. Sjedinjenih Država Velike Kolumbije, a od 1886. Republike Kolumbije. God. 1948. u Bogoti je održana IX. međunarodna konferencija američkih država, na kojoj je osnovana Organizacija američkih država.
