Bocvana (Botswana; Republika Botswana/Republic of Botswana), država u južnoj Africi; 581 730 km². Prostire se između Južnoafričke Republike (duljina granice 1840 km) na jugu i jugoistoku, Namibije (1360 km) na zapadu i sjeveru (koridor Caprivi) te Zimbabvea (813 km) na sjeveroistoku.
Prirodna obilježja
Bocvana obuhvaća prostranu zaravan Kalahari prosječne visine 800 do 1000 m, građenu od vapnenaca i pješčenjaka. Na jugoistoku zaravan prelazi u brežuljkasti teren do 1490 m visine, prema sjeveru u močvarno područje delte rijeke Okavango (10 000 km²) s povremenim jezerom Ngami, a prema sjeveroistoku u slanu depresiju Makgadikgadi (prije Makarikari), koju periodično poplavljuje rijeka Nata. Kalahari je uglavnom polupustinja; prava pustinja s pješčanim dinama prevladava samo na krajnjem jugozapadu.
Klima je suptropska i izrazito kontinentalna; srednja je temperatura siječnja 21 do 27 °C, srpnja 16 °C. Dnevno kolebanje temperature iznosi do 22 °C. Prosječna je godišnja količina oborina 500 do 700 mm (Kalahari ima manje od 250 mm). Oborina je najviše ljeti (studeni–ožujak) u obliku pljuskova.
Veći je dio Bocvane bez otjecanja k moru. Stalne su tekućice samo rijeke Kwando ili Cuando (u donjem toku zove se Chobe) na granici s Namibijom u sjeveroistočnom dijelu Bocvane, Okavango na sjeverozapadu i Limpopo duž granice s Južnoafričkom Republikom na jugoistoku. Kwando (Chobe; pritok Zambezija) i Limpopo otječu u Indijski ocean, a Okavango se gubi u močvari. U vegetaciji prevladava savana; na jugozapadu stepa i polupustinja, a na sjeveru tropska kserofitna šuma.
Stanovništvo
U Bocvani živi 2 024 904 st. prema popisu iz 2011 (1 326 796 st. prema popisu iz 1991). S gustoćom od 3,5 st./km² ubraja se u najrjeđe naseljene države svijeta. Najnaseljeniji je jugoistočni dio, u porječju rijeke Limpopo, gdje na 155 000 km² živi oko 80% ukupnoga stanovništva. Zapadni i jugozapadni dio gotovo je nenaseljen. Stanovnici su uglavnom pripadnici bantuskog naroda Tswana (66,8%); Shoni (Šoni) čine 14,8%, Ndebele 1,7%, Bušmani 1,3%, Hotentoti 1,3%, a ostali 14,1% populacije (2000). Prastanovnici Bušmani (San) i Hotentoti (Khoikhoi) žive u Kalahariju nomadskim načinom života. Službeni je engleski jezik, a najrašireniji govorni je tswana ili setswana (cvana), malobrojni Bušmani i Hotentoti govore kojsanskim jezicima. Stanovnici su pretežito kršćani (62,7%, 2006); neriligiozni i ateisti 7,9%, muslimani 0,5%, a ostali 26,7% stanovništva. U posljednjih pedesetak godina broj se stanovnika učetverostručio (1964. god. Bocvana je imala 549 510 stanovnika). Prosječni se godišnji porast ipak usporava, pa je u međupopisnom razdoblju 2001–11. iznosio 1,9% godišnje. Visok prirodni priraštaj od 13,0‰ (2010; svjetski prosjek 11,0‰) rezultat je visokog nataliteta od 25,0‰ i mortaliteta od 12,0‰. Bocvana je zemlja djece: u dobi je do 14 godina 33,5% stanovništva, u dobi od 15 do 59 godina 59,9%, a starije je od 60 godina 6,6% stanovništva (2011). Smrtnost dojenčadi znatno je smanjena, s 39‰ u 1994 god. na 14,7‰ u 2008. god. Očekivano trajanje života za žene rođene 2008. iznosi 62,1 godina, a za muškarce 61,5 godina. Od 653 200 ekonomski aktivnih stanovnika (2008), u poljoprivredi je zaposleno 24,7%, u rudarstvu, industriji i građevinarstvu 11,9%, u uslužnim djelatnostima 45,9%, a nezaposleno je 17,5%. Nepismeno je 15,5% stanovništva (2010). Glavni je i najveći grad Gaborone (231 592 st., 2011); ima sveučilište (osnovano 1982). Godine 2013. osnovano je privatno sveučilište Botho University s kampusima u Gaboroneu, Francistownu i Maunu. Ostali su gradovi (2011) Francistown (98 961 st.), Selebi Phikwe (49 411 st.), Lobatse (29 007 st.), Jwaneng, Orapa i Sowa, a veća gradska naselja Molepolole (66 466 st.), Maun (60 263 st.), Mogoditshane (58 079 st.), Serowe (50 820 st.) i Kanye (47 007 st.); udio gradskog stanovništva iznosi 61,8% (2011).
Gospodarstvo
Rudno bogatstvo (dijamanti, bakar, nikal, srebro, željezna ruda i dr.) čini osnovu ekonomskog razvoja Bocvane. Prodaja dijamanata osigurava do 80% ukupnih izvoznih prihoda, pa nacionalno gospodarstvo uvelike ovisi o kretanju svjetske potražnje za dijamantima (njezino smanjenje 2009. uzrokovalo je financijski pad u rudarsko-industrijskom sektoru za 30%). Ekonomska su opterećenja početkom 2000-ih znatan udjel siromašnog stanovništva (2003. oko 30%, 2009. oko 19%), visoke stope nezaposlenosti (2009. oko 18%) te raširenost zaraze HIV-om i AIDS-a (2013. oboljelo je 16% stanovništva). Godine 2013. BDP je iznosio oko 14,8 milijarda USD; BDP po stanovniku bio je oko 7320 USD. U sastavu BDP-a udjel je poljoprivrede oko 2% (stočarstvo, sirak, kukuruz, suncokret, proso), industrije oko 36% (rudarstvo, proizvodnja tekstila), a uslužnog sektora 62%. Vrijednost izvoza (2013) bila je 7,5 milijarda USD, a uvoza 7,3 milijarde USD. Vodeći su vanjskotrgovinski partneri Južnoafrička Republika, Velika Britanija i Kina. Javni dug iznosi 17,9% BDP-a (2013).
Promet
Željeznička pruga koja povezuje Južnoafričku Republiku (Mafikeng) sa Zimbabveom (Bulawayo) prolazi istočnim dijelom Bocvane; s tri odvojka, duga je ukupno 888 km (2011). Cestovna mreža (18 042 km nacionalnih cesta, asfaltirano 6689 km, 2011) također je najgušća u istočnom, gospodarski najrazvijenijem dijelu zemlje. Godine 1998. dovršena je cesta kroz Kalahari koja iz Južnoafričke Republike (Johannesburg, Pretoria) vodi prema namibijskoj luci Walvis Bay. U zračnom prometu najveću važnost imaju međunarodne luke Gaborone (ukupan promet 0,4 milijuna putnika, 2011), Maun, Francistown, Kasane, Selebi Phikwe i Gantsi.
Novac
Novčana je jedinica pula (P, BWP); 1 pula = 100 teba (thebe).
Povijest
Pripadnici plemena Zapadni Basuto, iz roda Bantu, naselili su već na poč. XVI. st. današnju Bocvanu i susjedne pokrajine. U prvoj polovici XIX. st. Bocvanu su obišli britanski i burski misionari i istraživači (D. Livingstone 1841), a zatim su, u drugoj polovici XIX. st., male rascjepkane bocvanske državice bile izložene napadima Bura iz Transvaala i Oranja te Engleza iz Kaaplanda. Najvažniju državnu organizaciju u Bocvani stvorilo je većinsko pleme Bamangwato, s vladarom Khamom III. (1875–1923). Bocvana je 1885. postala britanski protektorat Bečuana (Bechuanaland Protectorate), a 1895. krajevi južno od rijeke Molopo pripojeni su Kaaplandu. Stvaranjem Južnoafričkoga Saveza 1910. te naseljivanjem bijelih kolonista u Južnu Rodeziju stvorene su konačne granice britanskoga protektorata Bečuane. Od 1891. do 1964. Bečuana se nalazila pod upravom britanskoga visokoga komesara za Južnu Afriku (Bečuana, Basuto, Svazi). Pod britanskom upravom Bocvana je 1965. ostvarila autonomiju, a neovisna je postala 30. IX. 1966. te se pridružila Commonwealthu. Prvi predsjednik bio je Seretse Khama, poglavica plemena Bamangwato i osnivač (1962) Demokratske stranke. Nakon smrti 1980. naslijedio ga je Ketumile Masire. Zbog gospodarske ovisnosti o Južnoafričkoj Republici Bocvana je bila ograničena u potpori crnačkim oslobodilačkim pokretima u susjednim zemljama. Iako je pobijedio na izborima 1994., Masire je 1997. odstupio a Festus Mogae postao je novi predsjednik. U drugoj polovici 1990-ih Bocvana i Namibija spore se oko otoka Situngua i Kasikilija (Sedudu) na graničnim rijekama Linyanti i Chobe te pristaju na međunarodnu arbitražu. Od 2008. predsjednik je Seretse Khama Ian Khama (od 2003. predvodi politički vodeću Demokratsku stranku), umirovljeni general, bivši zapovjednik oružanih snaga i sin prvog predsjednika. Društvenu stabilnost početkom 2000-ih opterećuje velika raširenost AIDS-a (oboljelo je oko 15% odraslog stanovništva).
Politički sustav
Prema Ustavu od 30. IX. 1966. Bocvana je republika s predsjedničkim sustavom. Predsjednik republike istodobno je šef države i predsjednik vlade. Bira ga Nacionalna skupština za mandat od 5 godina i najviše 2 mandata. Predsjednik republike imenuje Kabinet, koji sudjeluje u obavljanju izvršne vlasti. Zakonodavnu vlast ima jednodomna Nacionalna skupština od 63 zastupnika. Građani izravno biraju njih 57,4 imenuje većinska stranka, a predsjednik republike i državni odvjetnik ex officio su članovi parlamenta. Savjetodavnu ulogu u zakonodavnom sustavu ima Dom poglavica koji se sastoji od 35 članova. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Sudbenu vlast ima Vrhovni sud. Administrativno je država podijeljena na 9 okruga i 5 gradskih područja. Nacionalni praznik: Dan neovisnosti (Dan Bocvane), 30. rujna (1966).
Političke stranke
Demokratska stranka Bocvane (Botswana Democratic Party – akronim BDP), osnovana 1962. Na vlasti je od neovisnosti 1966. Vladajuća je i nakon izbora 2009. Nacionalna fronta Bocvane (Botswana National Front – akronim BNF), osnovana 1966., stranka je ljevice. Nakon izbora 2009. vodeća je oporbena stranka u zemlji.
