struka(e): geografija, opća | povijest, opća | politologija | suvremena povijest i politika | ekonomija
ilustracija
BOCVANA, položajna karta
ilustracija
BOCVANA, grb
ilustracija
BOCVANA, zastava
ilustracija
BOCVANA, pustinja Kalahari
ilustracija
BOCVANA, pustinja Kalahari u kišnom razdoblju

Bocvana (Botswana; Republika Botswana/Republic of Botswana), država u južnoj Africi; 581 730 km². Prostire se između Južnoafričke Republike (duljina granice 1840 km) na jugu i jugoistoku, Namibije (1360 km) na zapadu i sjeveru (koridor Caprivi) te Zimbabvea (813 km) na sjeveroistoku.

Prirodna obilježja

Bocvana obuhvaća prostranu zaravan Kalahari prosječne visine 800 do 1000 m, građenu od vapnenaca i pješčenjaka. Na jugoistoku zaravan prelazi u brežuljkasti teren do 1490 m visine, prema sjeveru u močvarno područje delte rijeke Okavango (10 000 km²) s povremenim jezerom Ngami, a prema sjeveroistoku u slanu depresiju Makgadikgadi (prije Makarikari), koju periodično poplavljuje rijeka Nata. Kalahari je uglavnom polupustinja; prava pustinja s pješčanim dinama prevladava samo na krajnjem jugozapadu.

Klima je suptropska i izrazito kontinentalna; srednja je temperatura siječnja 21 do 27 °C, srpnja 16 °C. Dnevno kolebanje temperature iznosi do 22 °C. Prosječna je godišnja količina oborina 500 do 700 mm (Kalahari ima manje od 250 mm). Oborina je najviše ljeti (studeni–ožujak) u obliku pljuskova.

Veći je dio Bocvane bez otjecanja k moru. Stalne su tekućice samo rijeke Kwando ili Cuando (u donjem toku zove se Chobe) na granici s Namibijom u sjeveroistočnom dijelu Bocvane, Okavango na sjeverozapadu i Limpopo duž granice s Južnoafričkom Republikom na jugoistoku. Kwando (Chobe; pritok Zambezija) i Limpopo otječu u Indijski ocean, a Okavango se gubi u močvari. U vegetaciji prevladava savana; na jugozapadu stepa i polupustinja, a na sjeveru tropska kserofitna šuma.

Stanovništvo

U Bocvani živi 2 024 904 st. prema popisu iz 2011 (1 326 796 st. prema popisu iz 1991). S gustoćom od 3,5 st./km² ubraja se u najrjeđe naseljene države svijeta. Najnaseljeniji je jugoistočni dio, u porječju rijeke Limpopo, gdje na 155 000 km² živi oko 80% ukupnoga stanovništva. Zapadni i jugozapadni dio gotovo je nenaseljen. Stanovnici su uglavnom pripadnici bantuskog naroda Tswana (66,8%); Shoni (Šoni) čine 14,8%, Ndebele 1,7%, Bušmani 1,3%, Hotentoti 1,3%, a ostali 14,1% populacije (2000). Prastanovnici Bušmani (San) i Hotentoti (Khoikhoi) žive u Kalahariju nomadskim načinom života. Službeni je engleski jezik, a najrašireniji govorni je tswana ili setswana (cvana), malobrojni Bušmani i Hotentoti govore kojsanskim jezicima. Stanovnici su pretežito kršćani (62,7%, 2006); neriligiozni i ateisti 7,9%, muslimani 0,5%, a ostali 26,7% stanovništva. U posljednjih pedesetak godina broj se stanovnika učetverostručio (1964. god. Bocvana je imala 549 510 stanovnika). Prosječni se godišnji porast ipak usporava, pa je u međupopisnom razdoblju 2001–11. iznosio 1,9% godišnje. Visok prirodni priraštaj od 13,0‰ (2010; svjetski prosjek 11,0‰) rezultat je visokog nataliteta od 25,0‰ i mortaliteta od 12,0‰. Bocvana je zemlja djece: u dobi je do 14 godina 33,5% stanovništva, u dobi od 15 do 59 godina 59,9%, a starije je od 60 godina 6,6% stanovništva (2011). Smrtnost dojenčadi znatno je smanjena, s 39‰ u 1994 god. na 14,7‰ u 2008. god. Očekivano trajanje života za žene rođene 2008. iznosi 62,1 godina, a za muškarce 61,5 godina. Od 653 200 ekonomski aktivnih stanovnika (2008), u poljoprivredi je zaposleno 24,7%, u rudarstvu, industriji i građevinarstvu 11,9%, u uslužnim djelatnostima 45,9%, a nezaposleno je 17,5%. Nepismeno je 15,5% stanovništva (2010). Glavni je i najveći grad Gaborone (231 592 st., 2011); ima sveučilište (osnovano 1982). Godine 2013. osnovano je privatno sveučilište Botho University s kampusima u Gaboroneu, Francistownu i Maunu. Ostali su gradovi (2011) Francistown (98 961 st.), Selebi Phikwe (49 411 st.), Lobatse (29 007 st.), Jwaneng, Orapa i Sowa, a veća gradska naselja Molepolole (66 466 st.), Maun (60 263 st.), Mogoditshane (58 079 st.), Serowe (50 820 st.) i Kanye (47 007 st.); udio gradskog stanovništva iznosi 61,8% (2011).

Gospodarstvo

Rudno bogatstvo (dijamanti, bakar, nikal, srebro, željezna ruda i dr.) čini osnovu ekonomskog razvoja Bocvane. Prodaja dijamanata osigurava do 80% ukupnih izvoznih prihoda, pa nacionalno gospodarstvo uvelike ovisi o kretanju svjetske potražnje za dijamantima (njezino smanjenje 2009. uzrokovalo je financijski pad u rudarsko-industrijskom sektoru za 30%). Ekonomska su opterećenja početkom 2000-ih znatan udjel siromašnog stanovništva (2003. oko 30%, 2009. oko 19%), visoke stope nezaposlenosti (2009. oko 18%) te raširenost zaraze HIV-om i AIDS-a (2013. oboljelo je 16% stanovništva). Godine 2013. BDP je iznosio oko 14,8 milijarda USD; BDP po stanovniku bio je oko 7320 USD. U sastavu BDP-a udjel je poljoprivrede oko 2% (stočarstvo, sirak, kukuruz, suncokret, proso), industrije oko 36% (rudarstvo, proizvodnja tekstila), a uslužnog sektora 62%. Vrijednost izvoza (2013) bila je 7,5 milijarda USD, a uvoza 7,3 milijarde USD. Vodeći su vanjskotrgovinski partneri Južnoafrička Republika, Velika Britanija i Kina. Javni dug iznosi 17,9% BDP-a (2013).

Promet

Željeznička pruga koja povezuje Južnoafričku Republiku (Mafikeng) sa Zimbabveom (Bulawayo) prolazi istočnim dijelom Bocvane; s tri odvojka, duga je ukupno 888 km (2011). Cestovna mreža (18 042 km nacionalnih cesta, asfaltirano 6689 km, 2011) također je najgušća u istočnom, gospodarski najrazvijenijem dijelu zemlje. Godine 1998. dovršena je cesta kroz Kalahari koja iz Južnoafričke Republike (Johannesburg, Pretoria) vodi prema namibijskoj luci Walvis Bay. U zračnom prometu najveću važnost imaju međunarodne luke Gaborone (ukupan promet 0,4 milijuna putnika, 2011), Maun, Francistown, Kasane, Selebi Phikwe i Gantsi.

Novac

Novčana je jedinica pula (P, BWP); 1 pula = 100 teba (thebe).

Povijest

Pripadnici plemena Zapadni Basuto, iz roda Bantu, naselili su već na poč. XVI. st. današnju Bocvanu i susjedne pokrajine. U prvoj polovici XIX. st. Bocvanu su obišli britanski i burski misionari i istraživači (D. Livingstone 1841), a zatim su, u drugoj polovici XIX. st., male rascjepkane bocvanske državice bile izložene napadima Bura iz Transvaala i Oranja te Engleza iz Kaaplanda. Najvažniju državnu organizaciju u Bocvani stvorilo je većinsko pleme Bamangwato, s vladarom Khamom III. (1875–1923). Bocvana je 1885. postala britanski protektorat Bečuana (Bechuanaland Protectorate), a 1895. krajevi južno od rijeke Molopo pripojeni su Kaaplandu. Stvaranjem Južnoafričkoga Saveza 1910. te naseljivanjem bijelih kolonista u Južnu Rodeziju stvorene su konačne granice britanskoga protektorata Bečuane. Od 1891. do 1964. Bečuana se nalazila pod upravom britanskoga visokoga komesara za Južnu Afriku (Bečuana, Basuto, Svazi). Pod britanskom upravom Bocvana je 1965. ostvarila autonomiju, a neovisna je postala 30. IX. 1966. te se pridružila Commonwealthu. Prvi predsjednik bio je Seretse Khama, poglavica plemenskoga područja Bamangwato, osnivač i vođa Demokratske stranke Bocvane (BDP) te prethodno premijer 1965–66. Otkriće nalazišta dijamanata potkraj 1960-ih snažno je potaknulo razvoj, ali je zbog svojega geopolitičkog položaja i gospodarske povezanosti s Južnoafričkom Republikom Bocvana ograničeno podupirala crnačke oslobodilačke pokrete u susjednim zemljama. Nakon Khamine smrti 1980. predsjednik je postao Ketumile Masire, dotadašnji potpredsjednik i ministar financija. Za razliku od većine afričkih zemalja Bocvana je zadržala slobodne izbore i neovisno sudstvo, usprkos dominaciji BDP-a i povremenim problemima s korupcijom, a reformama potkraj 1990-ih osnažene su demokratske institucije. Masire se 1998. povukao, a Festus Mogae postao je novi predsjednik. U drugoj polovici 1990-ih Bocvana i Namibija spore se oko otoka Situngua i Kasikilija (Sedudu) na graničnim rijekama Linyanti i Chobe te pristaju na međunarodnu arbitražu. Društvenu stabilnost od 1990-ih opterećuje velika raširenost AIDS-a (oboljelo je oko 15% odraslog stanovništva) te je Bocvana 2002. postala prva afrička zemlja koja je omogućila besplatne lijekove protiv bolesti. Od 2008. predsjednik je bio Ian Khama, umirovljeni general, bivši zapovjednik oružanih snaga i sin prvog predsjednika. BDP ostaje na vlasti, iako zbog unutarstranačkih sukoba te rascjepa na izborima 2014. prvi put osvaja manje od polovice glasova (zadržavši apsolutnu većinu u parlamentu). Khamu, kojem su prigovarane autoritarne sklonosti, 2018. je na čelu vladajuće stranke i države naslijedio Mokgweetsi Masisi koji je uveo više političkih promjena zbog čega se sukobio s prethodnikom. Na izborima 2024. pobijedila je oporbena koalicija Krovna udruga za demokratske promjene (UDC) te je njezin vođa Duma Boko potom postao predsjednik.

Politički sustav

Prema Ustavu od 30. IX. 1966., više puta dopunjivanom i mijenjanom, Bocvana je republika s predsjedničkim sustavom, uz elemente parlamentarnoga sustava. Predsjednik republike istodobno je šef države i vlade te ima široke izvršne ovlasti. Bira ga Nacionalna skupština (National Assembly) na mandat od pet godina; nitko ne može biti predsjednik ukupno više od deset godina. Pri parlamentarnim izborima stranke ili koalicije ističu i predsjedničkog kandidata te kandidat stranke ili koalicije koja osvoji apsolutnu većinu izravno biranih zastupnika postaje predsjednik bez posebnoga glasanja. Predsjednik republike imenuje potpredsjednika (iz redova zastupnika), koji ga nasljeđuje u slučaju smrti ili ostavke, te ministre koji su u načelu također zastupnici; oni čine Kabinet, koji sudjeluje u obavljanju izvršne vlasti. Zakonodavnu vlast ima jednodomna Nacionalna skupština od najmanje 67 i najviše 69 zastupnika. Građani izravno, većinskim sustavom, biraju 61 zastupnika koji potom biraju još šest zastupnika na prijedlog predsjednika republike; također, predsjednik republike i predsjednik skupštine postaju članovi parlamenta ex officio (ako nisu prethodno izabrani za zastupnike). Predsjednik republike ima pravo veta na izglasane zakone, može raspustiti skupštinu i raspisati prijevremene izbore. Skupština pak većinom glasova izravno biranih zastupnika može izglasati nepovjerenje vladi; u tom slučaju predsjednik podnosi ostavku ili dolazi do prijevremenih parlamentarnih izbora. Savjetodavnu ulogu u zakonodavnom procesu ima Dom poglavica (Ntlo ya Dikgosi) koji se sastoji od 35 članova (osam su nasljedni poglavice glavnih plemenskih područja, 22 člana biraju ostali poglavice, a pet članova imenuje predsjednik republike). Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina. Sudbenu vlast čine Apelacijski sud, Visoki sud i prvostupanjski sudovi; suce imenuje predsjednik republike. Administrativno je država podijeljena na deset okruga, pet gradskih područja i dva grada. Nacionalni praznik: Dan neovisnosti (Dan Bocvane), 30. rujna (1966).

Političke stranke

Demokratska stranka Bocvane (Botswana Democratic Party – akronim BDP), osnovana 1962. kao Demokratska stranka Bečuane (Bechuanaland Democratic Party), stranka je desnoga centra. Pobijedila je na prvim općim izborima 1965. održanima pošto je Bocvana dobila samoupravu, pod njezinim vodstvom postignuta je neovisnost 1966. te je na vlasti ostala sve do izbora 2024. na kojima je pala na drugo mjesto po broju glasova i peto po broju zastupnika. Svi predsjednici Bocvane do 2024. bili su ujedno vođe BDP-a. Nacionalna fronta Bocvane (Botswana National Front – akronim BNF), osnovana 1965., stranka je lijevoga centra. Od izbora 1969. bila je vodeća oporbena stranka. Od 2012. vodi koaliciju Krovna udruga za demokratske promjene (Umbrella for Democratic Change – akronim UDC) koja je 2014. i 2019. bila druga po broju glasova, a na izborima 2024. osvojila je relativnu većinu glasova i apsolutnu većinu zastupničkih mjesta te formirala vladu (BNF postaje pojedinačno prva stranka po broju zastupnika, a vođa stranke i koalicije Duma Boko postaje predsjednik Bocvane). Kongresna stranka Bocvane (Botswana Congress Party – akronim BCP), osnovana 1998., stranka je lijevoga centra. Nastala je rascjepom u BNF-u. Na izborima 2019. bila je dio UDC-a i osvojila drugo mjesto po broju zastupnika, a na izborima 2024. izlazi samostalno, treća je po broju glasova i ponovno druga po broju zastupnika te vodeća u oporbi. Patriotska fronta Bocvane (Botswana Patriotic Front – akronim BPF), osnovana 2019., populistička je stranka. Nastala je rascjepom u BDP-u, uz podršku bivšeg predsjednika Iana Khame. Na izborima 2024. četvrta je po broju glasova i zastupnika te ulazi u vladu.

Citiranje:

Bocvana. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.12.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/bocvana>.