struka(e): |
ilustracija
BJELOKOST, rog za lov, XI. st., British Museum, London
ilustracija
BJELOKOST, Uskrsnuće Lazarovo, diptih iz XII. st., British Museum, London

bjelokost (slonova kost), vrsta koštane tvari koja izgrađuje najveći dio kljova slona, vodenkonja, morža, narvala i fosilnih mamuta. Upotrebljava se za izradbu uporabnih ili umjetničkih predmeta; od 1989. zabranjena je trgovina bjelokošću zbog tisuća ilegalno ubijenih životinja, pa su se neke životinjske vrste našle pred istrebljenjem. Bjelokost je u uporabi od paleolitika. U starim civilizacijama (Egipat, Mezopotamija i kretsko-egejski kulturnoga krug) od bjelokosti se izrađuju različiti uporabni predmeti, idoli i reljefi s prikazima lova i rata. Grci upotrebljavaju bjelokost pri oblaganju drvenih kipova u hrizelefantinskoj tehnici (Fidija i njegova škola). U helenističkoj umjetnosti izrađuje se sitna plastika, uporabni predmeti, a u Rimu konzularni diptisi, različiti ukrasi i predmeti za igru (npr. tesserae: kocke za igru). U starokršćanskoj i bizantskoj umjetnosti bjelokost se upotrebljava za izradbu kipova svetaca, relikvijara, korica za kodekse (urešene reljefima s prizorima iz svetačkog života i sl.), čak i biskupskih prijestolja (prijestolje biskupa Maksimilijana u Ravenni, iz VI. st.). U romanici i gotici raširena je primjena bjelokosti na najrazličitije predmete umjetničkoga obrta (sedla, pribor za jelo, ručice mačeva i sl.), rasklopnih oltara manjih formata s likovima i prizorima iz Biblije; često obojenih i pozlaćenih. U baroku i rokokou bjelokost se koristi za intarzije u drvu, ukrasne, toaletne i luksusne predmete (češljevi, lepeze, okviri za ogledala i sl.). U Indiji, Kini i Japanu te kod islamskoh naroda bjelokst se upotrebljava za izradbu pune skulpture i reljefa sa sakralnim i erotskim prikazima te u dekorativne svrhe (oružje, nakit, figure za šah i dr.). Kod azijskih i afričkih naroda obrađivanje bjelokosti povezano je s najstarijim pojavama rukotvorina (idoli, oružje).

Citiranje:

bjelokost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.2.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/bjelokost>.