struka(e): suvremena povijest i politika
Bjaljacki, Aljes Viktaravič
bjeloruski politički aktivist
Rođen(a): Vjartsilja, Karelija, 25. IX. 1962.

Bjaljacki [bjalja'cki], Aljes (Ales’) Viktaravič, bjeloruski politički aktivist (Vjartsilja, Karelija, 25. IX. 1962). Diplomirao je bjelorusku književnost na Povijesno-filološkom fakultetu Gomeljskoga državnog sveučilišta 1984., doktorirao 1989. na Institutu za književnost Bjeloruske akademije znanosti. Bio je suosnivač Bjeloruskoga narodnog fronta »Obnova« 1989. te njegov tajnik 1996–99., od 1989. do 1998. ravnatelj Književnog muzeja Maksima Bagdanoviča u okviru kojega je, iz protesta protiv produženja predsjedničkoga mandata Aleksandra Lukašenka, 1996. osnovao Centar za obranu ljudskih prava »Vjasna«. Bjaljacki je 2011. uhićen i osuđen na četiri i pol godine zatvora; pušten je 2014. U lipnju 2021. je ponovno priveden zbog navodne utaje poreza. Zajedno s ruskim Memorijalom i ukrajinskim Centrom građanskih sloboda 2022. dobio je Nobelovu nagradu za mir za svoju borbu za ljudska prava.

Citiranje:

Bjaljacki, Aljes Viktaravič. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 30.10.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/bjaljacki-aljes-viktaravi>.