bizon (lat. bison, od germanskoga; usp. starovisokonjem. wisant) (Bison), rod divljih goveda iz porodice šupljorožaca (Bovidae). Prednji mu je dio tijela jače razvijen i uzdignut, obrastao dugačkom dlakom. Europski bizon ili žubr (Bison bonasus) nastavao je Europu od južne Švedske do Pireneja i planine Balkan, istočno do rijeke Dona i zapadnoga Kavkaza. U Francuskoj je preživio do VI. st., u Njemačkoj, Rumunjskoj i zapadnoj Rusiji do XVIII. st., a na Kavkazu i u Poljskoj do početka XX. st. Istrijebljen je u divljini, a danas je ponovno naseljen u istočnoj Poljskoj (u Beloveškoj šumi – Puszcza Białowieska), zapadnoj Rusiji i na Kavkazu. Čest je motiv paleolitičkih špiljskih slikarija u sjevernoj Španjolskoj i južnoj Francuskoj. – Američki bizon (Bison bison), poznat i pod nazivom bufalo, tamnosmeđe je boje, a griva mu prelazi u crno. Indijanci su se hranili njegovim mesom, odijevali kožom i od nje pravili sedla i šatorske krovove, a od kostiju rogova i kopita izrađivali kuhinjski pribor, dječje igračke i dr. Kada su došli Europljani, bilo je oko 75 mil. grla na sjevernoameričkom kontinentu, a sredinom XIX. st., zbog masovna ubijanja, sveden je broj na koju tisuću. Podvrste Bison bison pennsylvanicus i Bison bison oreganus istrijebljene su. Od 1894. američki bizon zaštićen je u rezervatima. Danas ga ima u nacionalnim parkovima Yellowstone (Wyoming, SAD) i Wood Buffalo Park (Kanada), a ponovno je naseljen na Aljasci.
