Bihar, indijska savezna država u sjeveroistočnome dijelu Dekanskog poluotoka 94 163 km², 103 804 637 st. (2011). Obuhvaća dio ravnice Gangesa i ravnjak Chota Nagpur. Velike rijeke (Ganges, Ghaghra, Gandak, Kosi, Damodar, Sone i Swarnarekha) iskorištavaju se kao plovni putovi (1325 km), za natapanje i dobivanje električne energije. Obrađeno je oko 50% ukupne površine; uzgajaju se riža, pšenica, ječam, kukuruz, šećerna trska, juta, pamuk. Stočarstvo. Južni dio jedno je od najbogatijih rudarskih područja Indije (daje oko 40% ukupne indijske proizvodnje kamenog ugljena, zatim željeznu i bakrenu rudu, tinjac, uran i dr.). Crna i obojena (bakar, aluminij, cink) metalurgija; Bihar proizvodi oko 45% čelika, 50% sirovog željeza i 30% indijskoga bakra. Industrija vagona, kamiona, dizelskih motora, kablova, cementa, papira, umjetnoga gnojiva, stakla, tekstila (pamuk, juta, svila), kože (osobito kozje) i prehrambenih proizvoda (šećer, alkohol i dr.); rafinerija nafte. Glavni je grad Patna, a najveće industrijsko središte Jamshedpur. – Veći je dio Bihara u starom vijeku bio u sklopu države Magadha, kolijevke budizma. Potom su tim krajevima vladale dinastije Nanda (IV. st. pr. Kr.) i Mauryan (IV. do II. st. pr. Kr.), a nakon razdoblja opadanja područje je nanovo obnovljeno za dinastije Gupta (IV–V. st.). Na prijelazu iz XII. u XIII. st. Bihar su zauzeli muslimani i zadržali se ondje pet stoljeća, sve dok ga 1765. nisu preuzeli Britanci. Od sredine XIX. st. poprište je i nekoliko ustanaka protiv britanske vlasti. God. 1936. postao je zasebna pokrajina u sastavu Britanske Indije, a od 1947. savezna je država u neovisnoj Indiji.
