struka(e): likovne umjetnosti
Bibiena
obitelj talijanskih graditelja, scenografa i slikara

Giovanni Maria
Rođen(a): Bibiena, 1619.
Umro(la): Bologna, 1665.

Ferdinando
Rođen(a): Bologna, 18. VIII. 1657.
Umro(la): Bologna, 3. I. 1743.

Francesco
Rođen(a): Bologna, 12. XII. 1659.
Umro(la): Bologna, 20. I. 1739.

Alessandro
Rođen(a): Parma, 1687.
Umro(la): Mannheim, 1769.

Giuseppe
Rođen(a): Parma, 5. I. 1696.
Umro(la): Berlin, 1757.

Antonio
Rođen(a): Parma, 16. I. 1700.
Umro(la): Milano, 1774.

Carlo
Rođen(a): Beč, 1725.
Umro(la): Firenca, 1787.

Bibiena ili Galli Bibiena [ga'l:i bibiε:'na:], obitelj talijanskih graditelja, scenografa i slikara. Njezini su članovi stvorili u Italiji i u cijeloj Europi u XVII. i XVIII. st. tip barokne kazališne zgrade i iluzionističke opreme pozornice (na kulise i prospekte naslikani stupovi, lukovi, balustrade, fasade i dr.). Najistaknutiji su: Giovanni Maria (Bibiena, 1619Bologna, 1665), radio u Bologni oltarne slike i freske. Njegovi su sinovi Ferdinando i Francesco. Ferdinando (Bologna, 18. VIII. 1657Bologna, 3. I. 1743), poznatiji član porodice, radio je u Italiji, Barceloni i Beču kao graditelj kazališta i scenograf, projektirao palače i parkove; objavio temeljno djelo o zakonima scenografije toga doba Građansko graditeljstvo pripremljeno na temelju geometrije svedeno na perspektivu (Architettura civile preparata sulla geometria e ridotta alla prospettiva, 1711). Francesco (Bologna, 12. XII. 1659Bologna, 20. I. 1739), njegov mlađi brat, gradio je kazališta u Beču, Nancyju, Veroni (srušeno u II. svjetskom ratu) i Rimu. Ferdinandovi su sinovi Alessandro (Parma, 1687Mannheim, 1769), koji je sagradio dvorac u Mannheimu, Giuseppe (Parma, 5. I. 1696Berlin, 1757), koji je djelovao kao graditelj kazališta, scenograf u Beču, Pragu, Bayreuthu, Berlinu i drugdje a pisao je i teoretska djela, i Antonio (Parma, 16. I. 1700Milano, 1774), koji je projektirao Teatro Communale u Bologni. Carlo (Beč, 1725Firenca, 1787) je sa svojim ocem Giuseppeom gradio dvorsko kazalište u Bayreuthu. Scenografski nacrti pojedinih članova porodice, često reproducirani u bakrorezima, važna su dokumentacija za kazališta u doba baroka i rokokoa. Galli-bibienska panoramska pozornica kao »iluzionistička kutija« održala se do kraja XIX. st.

Citiranje:

Bibiena. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 3.1.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/bibiena>.