Berlinski zid, granični zid između Istočnog i Zapadnog Berlina tijekom 1961–90. Simbol ideološke i geopolitičke podjele Njemačke i poratne Europe te najznačajniji simbol hladnog rata. Istočnoberlinske vlasti počele su graditi zid u kolovozu 1961. duž granice podjele grada određene savezničkim sporazumima (Londonski protokoli 1944. i Potsdamska konferencija 1945). Bio je dug 46 km, visok 3,5 m sa sigurnosnom zonom širokom 100 m. Imao je šest graničnih prijelaza, od kojih je najpoznatiji bio Charlie na Friedrichstrasse. Predstavljao je dio okruženja Zapadnoga Berlina kao zapadnonjemačke enklave (480 km²), koju je i na preostalom dijelu granice, u duljini od oko 120 km, Istočna Njemačka također ogradila betonskim, žičanim i drugim zaprekama. Berlinski zid i ostala međunjemačka granica otvoreni su početkom studenoga 1989., nakon čega je u tri dana oko 3 milijuna Nijemaca iz istočnog dijela posjetilo Zapadnu Njemačku. Rušenje zida simbolično je označilo nestanak granice između njemačkih zemalja, formalno ukinute 1. VII. 1990 (Istočna Njemačka prestala je postojati 3. X. 1990).