balkanski jezici, skupina jezika koji se govore na prostoru između Karpata i donjega Dunava, Crnoga, Egejskoga, Jonskoga i Jadranskog mora. To je od starine, prapovijesne i antičke, područje osobito živoga kretanja, dodira i preslojavanja stanovništva, odakle nastaje stalna komunikacija u raznolikosti, što je i jezicima toga područja udarilo svoj pečat. Odatle su i vrlo različiti među njima dobivali zajednička obilježja. O jezicima antičkog Balkana, kojima se bavi paleobalkanistika, zna se vrlo malo, jer se nisu sačuvali gotovo nikakvi spomenici. Na tim se jezicima nije razvila pismenost, a kada je grčka i latinska pismenost doprla do tog područja, pisalo se samo na tim jezicima. Ostaju tako vijesti i zabilješke starih pisaca, te ant. natpisi s domorodačkim imenima. Koliko se danas razabire, između Egejskoga primorja, obale Mramornoga i Crnoga mora, te Stare planine (Balkana) govorio se trački jezik. O njemu se zna najviše, čak se našlo nekoliko natpisa pisanih grčkim slovima, ali do sada nisu uvjerljivo protumačeni. Tračkome je, čini se, bio blizak, ali i uočljivo različit od njega, mezijski jezik između Stare planine i Dunava, a s njim usko srodan dački na sjeveru od rijeke i u luku karpatskoga gorja. Na zapadu se uz obalu južnoga Jadrana i u njegovu zaleđu govorio ilirski, od kojega se jasno razlikuje dalmatsko-panonski na potezu od sr. Jadrana do Dunava. Još je jasnije različit liburnski i njemu blizak histarski na sjevernom Jadranu. Za stare pisce svi ti narodi tvore ilirsku skupinu. Na jugu se govorio grčki, a sjeverno od njega njemu, čini se, vrlo bliski makedonski i peonski. Današnji balkanski jezici, vrlo različiti po postanju, tvore balkanski jezični savez, jer su se u stalnom dodiru i u duboko ukorijenjenoj višejezičnosti naknadno približili jedan drugomu. U tom je, čini se, igrao ulogu i neki stari jezični sloj. On je kao supstrat udario svoj pečat albanskom jeziku, koji je sam za se indoeuropska grana i starobalkanskog je podrijetla, te rumunjskomu, koji se razvio od latinskoga kako ga je govorilo romanizirano stanovništvo sr. i ist. predjela. Taj je supstrat djelovao i na slavenske govore toga područja kojima pripadaju na prvome mjestu makedonski, pa bugarski i srpsko torlačko narječje. Obilježuju ih snažno izraženi jezični balkanizmi. Nešto balkanizama ima u štokavskim govorima i u karpatskom ukrajinskom.
