balkanizmi, zajednička obilježja više jezika koji se govore na jugoistočnom europskom poluotoku. Osobito su zgusnuti u onom dijelu toga područja na kojem je bizantski utjecaj bio jak i dugotrajan, a dulje se vremena održala osmanska vladavina. Sva ta obilježja proučava balkanska lingvistika, koja je važan dio balkanologije. Pojava balkanizama određuje balkanski jezični savez, u koji ulaze jezici vrlo različita postanja i genetske pripadnosti. Najizrazitiji su balkanizmi u morfologiji. To je na prvom mjestu postpozitivni određeni član (žena: ženata), gubitak infinitiva, redukcija ili gubitak padežnih oblika zamjenjivanjem nastavaka prijedlozima (analitička deklinacija) i veliko bogatstvo glagolskih vremena, prostih i složenih, buduće vrijeme izraženo složenom paradigmom s pomoćnim glagolom htjeti (će dojdeš), analitička komponenta stavljanje popratnoga zamjeničkog objekta uz imenički (Go vidov čovekot: vidio sam čovjeka), atribucija posredovana pokaznom zamjenicom (Republika e Shqipërisë: Republika Albanija) i dr. Vrlo su izraziti leksički balkanizmi, koji često čuvaju dug kontinuitet. Tako npr. turska posuđenica đumruk: carina, koja preko bizantskoga grčkog potječe od lat. comercium: trgovina. Balkanizmi se raslojavaju u tri glavna kronološka sloja: antički rimski, srednjovjekovni bizantski i novovjekovni osmanski. Razlikuju se i balkanizmi što pripadaju pučkoj kulturi od učenih i službenih. U njima su ostavili traga uski i trajni dodiri među govornicima raznih jezika na tom prostoru i duboko ukorijenjena višejezičnost njegova stanovništva. Neki stari balkanizmi potječu od starobalkanskih stočara, kao npr. vatra, koja je na širokom južnoslavenskom prostoru potisnula prvobitnu riječ oganj, ili su to nazivi životinja i biljaka, kao npr. blavor (vrsta gušterice). U nastajanju balkanizama čini se da je imao ulogu i neki stariji jezični sloj (supstrat) na kojem počivaju rumunjski i albanski, a djelovao je i na slavenske jezike koji leže između tih dvaju. Uočljivu je ulogu pri nastajanju balkanizama odigrao i utjecaj novogrčkog jezika, a u rječniku je osobito snažan razmjerno mlad utjecaj turskoga. Osim jezičnih, javljaju se vrlo izraziti balkanizmi kao motivi u narodnoj književnosti (npr. pjesme Smrt majke Jugovića, Zidanje Skadra) i običaji (npr. badnjak, prporuše, dodole).
