Bahami (u nas često Bahama; engleski Bahamas; Zajednica Bahamâ/Commonwealth of The Bahamas), država na Bahamskim otocima (Atlantski ocean) jugoistočno od Floride i sjeveroistočno od Kube; obuhvaća 13 939 km².
Prirodna obilježja
Bahami se sastoje od 30 naseljenih, mnogobrojnih nenaseljenih koraljnih otoka (oko 700) i školjeva (oko 2000). Glavni su otoci: Grand Bahama, Abaco, Eleuthera, Andros, New Providence, Cat Island, San Salvador, Exuma, Long Island, Crooked Island, Acklins Island, Mayaguana i Inagua. Otoci i školjevi građeni su od vapnenca; mjestimično su pokriveni plodnim tlom. Okruženi su koraljnim grebenima, uglavnom tercijarne i kredne starosti. Najviši je vrhunac na otoku Cat (62 m). Klima je suptropska, prosječna je temperatura najhladnijega mjeseca (veljača) 24,9 °C, najtoplijega (kolovoz) 27,8 °C. Prosječna je godišnja količina oborina od 1100 do 1350 mm. Najviše kiše ima ljeti (svibanj–lipanj; rujan–listopad); česti su hurikani. U vegetaciji prevladavaju tropski zapadnoindijski i sjevernoamerički florni elementi. Šume se sastoje od mahagonija, palma, kazuarina, a uz obalu i od mangrove; površine pod šumom smanjuju se oko 2% godišnje. Suhe krajeve pokrivaju savane.
Stanovništvo
U Bahamima živi 353 658 st. (prema popisu iz 2010). Gustoća naseljenosti je 25,4 st./km² (2010). Stanovnici su crnci i mješanci (74%), bijelci (11%), Haićani (15%) i dr. (3,0%). Po vjeri su uglavnom baptisti (35,4%), anglikanci (15,1%), katolici (13,5%), drugi kršćani (32,3%) i dr. (3,7%). Godišnji porast stanovništva (1,5%, 2006–11) veći je od prirodnoga priraštaja (0,78% ili 7,8‰ 2010). Natalitet je 13,8‰, (2010), a mortalitet 6,0‰, (2010); smrtnost dojenčadi je 16,1‰ (2010). U dobi do 14 godina je 26,4% st., od 15 do 59 godina 64,4% st., a u dobi iznad 60 godina 9,0% st (2010). Očekivano je trajanje života 71,0 godina za muškarce i 77,0 godina za žene (2007). U primarnim djelatnostima (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) zaposleno je 2,5% aktivnoga stanovništva, u sekundarnim djelatnostima (industrija, građevinarstvo, rudarstvo) 13,7%, a u tercijarnim djelatnostima (usluge) 83,8% (2009). Ogranak Zapadnoindijskoga sveučilišta u Nassau; službeni je engleski jezik; pismeno je 95,8% st. Glavni je grad Nassau (248 948 st., 2010) na otoku New Providence; ostali veći gradovi (2006): Freeport-Lucaya (47 100 st.), Cooper’s Town (8400 st.), Marsh Harbour (5400 st.); u gradovima živi 83,9% st. (2009).
Gospodarstvo
Do potkraj XX. st. ekonomija je tradicionalno bila utemeljena na bogatstvu šuma (mahagonija, palmi i mangrova) te na poljoprivredi (šećerna trska, ananas, sisal) i osobito na profitabilnom ribarstvu. Otad su Bahami sve više postajali privlačno porezno utočište, prostor za mnogobrojne off-shore tvrtke i za turizam, što ju je učinilo jednom od najbogatijih država na svijetu. U 2013. BDP je bio 8,3 milijarde USD, odnosno po stanovniku oko 32 000 USD. Više od 90% BDP-a ostvareno je u uslužnom sektoru (najviše turizam i bankarstvo), a tek oko 2% u poljoprivrednom i 7% u industrijskom sektoru. Javni je dug 2013. iznosio 56% BDP-a. Stopa nezaposlenosti 2013. bila je 16,2%. Izvoz je u 2013. bio 960 milijuna USD (najviše u Singapur, SAD, Dominikansku Republiku i Ekvador), a uvoz 3,2 milijarde USD (najviše iz SAD-a, Indije, Singapura i Južne Koreje).
Promet
Cestovna mreža duga je 2717 km (asfaltirano je 57% cesta); najviše je cesta na otoku New Providence (oko 1000 km), zatim na Eleutheri (209 km) i otoku Grand Bahama (156 km). Glavne luke: Nassau (New Providence), Freeport (Grand Bahama) i Matthew Town (Inagua); redovite brodske i zračne veze s američkim lukama. Međunarodne zračne luke: Nassau, Freeport, Moss Town, Paradise Island.
Novac
Novčana je jedinica bahamski dolar (Ba$; BSD); 1 bahamski dolar = 100 centa.
Povijest
Kad se Kolumbo 1492. iskrcao na otok Watling (San Salvador), starosjedioci na Bahamskim otocima bila su indijanska plemena Arawak. Španjolci su ih poslije raselili na Haiti, Kubu i Puerto Rico pa su otoci opustjeli. Englezi 1629. zaposjedaju Bahamske otoke, stvaraju plantaže, a radna su im snaga crnci dopremljeni iz Afrike, koji i danas čine većinu stanovništva. Od 1641. do 1718., kada postaju britanska krunska kolonija, otocima povremeno upravljaju Španjolci, Francuzi, Englezi, a na njima nalaze skrovište gusari. Nakon španjolske okupacije 1776. i 1781–83. Bahamski su otoci Versailleskim ugovorom o miru od 3. IX. 1783. priznati kao britanski kolonijalni posjed. Za Američkoga građanskog rata (1861–65) Bahamski su otoci bili središte za opskrbu pobunjenih secesionista. Za prohibicije u SAD-u 1920–33. bili su baza za krijumčare ruma. Godine 1940. Velika Britanija iznajmila je SAD-u terene za pomorske i zrakoplovne baze na 99 godina. Ograničenu autonomiju Bahami su dobili 1964., a nakon pregovora s britanskom vladom proglasili su neovisnost 1973. pa su primljeni u UN. Prvi opći izbori održani su 1977., a politički su najutjecajnije Napredna liberalna stranka (PLP) i Slobodni nacionalni pokret (FNM). Dugotrajna vladavina premijera Lindena Pindlinga (1973–92), kojega je podržavala crnačka većina, bila je obilježena nizom korupcijskih i drugih skandala (Pindling je predvodio PLP 1965–97; umro je 2000). Sa SAD-om su Bahami bili u sporu oko ribolovnih zona (od 1977). Američke postaje za praćenje raketnih letova nalaze se na nekoliko Bahamskih otoka. Velik je problem trgovina drogom, a po broju ubojstava na broj stanovnika Bahami su početkom 1990-ih bili vodeći u svijetu. Iz redova FNM-a premijer je bio Hubert Ingraham (1992–2002., 2007–12). Nakon izbora u svibnju 2012. premijer je postao Perry Christie, vođa PLP-a (na tom je položaju bio 2002–07).
Politički sustav
Po Ustavu od 26. VI. (stupio na snagu 10. VII.) 1973. Bahami su ustavna monarhija, s parlamentarnim sustavom vlasti. Na čelu je države britanski monarh kojega predstavlja generalni guverner. Zakonodavnu vlast ima dvodomni Parlament (Parliament), kojega čine Senat (Senate) i Skupštinski dom (House of Assembly). Senat ima 16 članova, koje, za mandat od 5 godina, imenuje guverner, i to 9 po savjetu premijera, 4 na prijedlog vođe oporbe i 3 na prijedlog premijera nakon konzultacija s vođom oporbe. Skupštinski dom ima najmanje 38 zastupnika, mandat im je 5 godina, a biraju se na općim izborima. Biračko pravo je opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Vlada obavlja izvršnu vlast, ima najmanje 9 članova, koje imenuje guverner na prijedlog premijera. Članovi vlade moraju biti zastupnici, a premijer i ministar financija moraju biti članovi Skupštinskoga doma. Sudbenu vlast imaju Prizivni sud (Court of Appeal), Vrhovni sud (Supreme Court) i Upravni sud (Magistrate Court). Država je administrativno podijeljena na 21 okrug. Nacionalni praznik: Dan neovisnosti, 10. srpnja (1973).
Političke stranke
Napredna liberalna stranka (Progressive Liberal Party – akronim PLP), osnovana 1953., stranka je centra. Bila je na vlasti 1967–92. te od 2002–07. Ponovno je vladajuća nakon izbora 2012. Slobodni nacionalni pokret (Free National Movement – akronim FNM), osnovana 1972., stranka je desnice. Nastao je rascjepom u PLP-u. Bio je na vlasti 1992–2002. i 2007–12., potom je u oporbi.
