Perzijski zaljev (također Arapski zaljev), dio Indijskog oceana između Irana i Arapskog poluotoka. Obuhvaća oko 240 000 km². S Arapskim morem spaja ga prolaz Hormuz. Duboko uvučen u azijsko kopno, zaljev je dug više od 900 km; širok je 180 do 320 km. Prevladavaju dubine manje od 50 m (najveća 110 m); uz iransku obalu zaljev je dublji nego uz obalu Arapskog poluotoka. U priobalnom području nalaze se mnogi mali otoci; u južnom dijelu razvijeni su koraljni grebeni. Temperatura vode u kolovozu iznosi 30 do 33 °C, a u veljači 15 do 21 °C. U Perzijski zaljev ulijeva se rijeka Shatt al-Arab (Eufrat i Tigris) s Karunom. Zbog visokih temperatura zraka, velikog isparavanja i, u novije doba, mnogih pogona za desalinizaciju, a malog dotoka vode s kopna, salinitet je visok, iznosi oko 40‰. U podmorju i u primorju nalaze se bogata ležišta nafte; zemlje uz Perzijski zaljev (Saudijska Arabija, Iran, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar te Bahrein na otoku unutar zaljeva) leže na području najvećega naftnoga bazena u svijetu, s više od 50% svjetskih rezervi nafte. Bogata su i ležišta prirodnog plina, među najvećima u svijetu (oko 1/3 svjetskih rezervi; glavni su proizvođači Iran i Katar). Među mnogim lukama za izvoz nafte i prirodnog plina osobito se izdvajaju Harg ili Hark i Bandar-e Mahšahr u Iranu, Damman, Džubejl/Jubail i Ras Tanura u Saudijskoj Arabiji, Jebel Ali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Umm Qasr u Iraku. Ribarstvo i uzgoj školjaka bisernica.
