antikvarijat (njem. Antiquariat, prema lat. antiquarius: staretinar), trgovina rabljenim (starim) knjigama, grafikama, književnim rukopisima (autografima), kartama, notama i drugim publikacijama, u širem značenju starim predmetima koji imaju kulturnu vrijednost.
Organizirani antikvarijati pojavili su se u XVIII. st. u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj. Francuska revolucija potaknula je nastanak antikvarijata, jer su se na tržištu pojavile knjige i inventar iz plemićkih dvorova i samostana. Tijekom vremena antikvarijati se profiliraju na knjižne antikvarijate (knjiga i drugih publikacija) i antikvarijate umjetnina i starih predmeta. Budući da knjižni antikvarijati tržištu nude u pravilu rijetke publikacije, knjige s atributom rara i rarissima, dobivaju kulturnu funkciju i postaju stjecišta znanstvenika, umjetnika i drugih ljubitelja knjiga (bibliofila). Od kraja XIX. i početkom XX. st. specijaliziraju se antikvarijati za različite vrste znanstvenih (stručnih) ili umjetničkih publikacija i umjetničkih predmeta (predmeta umjetničkog obrta). Dobro organizirani knjižni antikvarijati objavljuju kataloge svoje ponude koji mogu služiti kao bibliografije. U pojedinim zemljama antikvarijati su organizirani u nacionalne udruge, članice kojih pripadaju International League of Antiquarian Booksellers (ILAB, Međunarodni savez antikvarnih knjižâra; osnovan 1948). Svake druge godine ILAB u jednoj od svjetskih metropola organizira kongres i sajam antikvarnih knjiga (Budimpešta 2016). Između svjetskih sajmova i izložaba, antikvari se povezuju i s velikim aukcijskim kućama nudeći tržištu najvrjednije primjerke.
U Hrvatskoj prvi znanstveni antikvarijat otvorio je 1903. u Zagrebu Mirko Breyer. Breyerov Slavenski naučni antikvarijat je pozitivno utjecao na razvoj te djelatnosti (struke) u Hrvatskoj, no njegovi dometi do danas nisu dosegnuti. U Zagrebu su do I. svjetskoga rata bili poznati antikvarijati Ive Kuglija i Gjure Trpinca, u razdoblju između dvaju ratova Đorđa Ćelapa i Smiljana Sokola, nakon II. svjetskoga rata antikvarijati Tehničke knjige, Nakladnoga zavoda Znanje i Nakladnog zavoda Matice hrvatske (→ živko strižić). Od antikvara umjetnina znatan je ugled u hrvatskome kulturnome životu imao Zvonimir Pučar, koji je u Zagrebu do 1970. u Jurišićevoj 3 vodio antikvarijat općega tipa.
Početkom 2000-ih u Zagrebu je nekoliko knjižnih antikvarijata: Brala (osnovan 1989), Jesenski i Turk, Antikvarijat K. B., Studio, Biblos, Zlatarevo zlato, Bono i dr. Knjižni antikvarijati otvoreni su također u Rijeci (Ex libris, Mali neboder), Osijeku (Ezop) i drugdje.
