Antigva i Barbuda (Antigua and Barbuda), država u Karipskome moru u skupini Leeward, Mali Antili; 442 km².
Prirodna obilježja
Antigva i Barbuda sastoji se od otoka Antigua (280 km²), Barbuda (160,5 km²) i Redonda (1,5 km²). Otok Antigua građen je od vapnenaca i pješčenjaka. Pretežno je brežuljkast; najviši vrh Boggy Peak (399 m). Barbuda je nizak pješčani otok s lagunom na zapadu. Klima je tropska, s dvama godišnjim dobima: suhim, od svibnja do listopada, s temperaturom do 33 °C, i vlažnim, sa srednjom temperaturom oko 27 °C; godišnja je količina oborina oko 1200 mm; česti su tropski cikloni (engl. hurricane).
Stanovništvo
Naseljeni su Antigua i Barbuda. Prema popisu stanovništva iz 2011. imaju ukupno 86 295 st. ili 195,2 st./km². Redonda je bez stalnoga stanovništva. Stanovnici su Crnci (92,0%), mješanci (2,8%) i dr. (5,2%). Po vjeri su uglavnom kršćani (83,9%; najviše anglikanaca); udio vjernika drugih religija je 11,4% st., a nereligioznih 4,7% st. Porast stanovništva je 1,6% (2006–11), a prirodni prirast 1,06% ili 10,6‰ (2007); natalitet 17,0‰ (2007), mortalitet 6,4‰ (2007); a mortalitet dojenčadi 19,5‰ (2005). U dobi do 14 godina je 26,6% stanovništva, u dobi od 15 do 59 godina 59,7% stanovnika, a u dobi iznad 60 godina 13,7% stanovnika. Očekivano trajanje života je 71,9 godina za muškarce i 75,7 godine za žene. U primarnim djelatnostima (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) zaposleno je 2,5% aktivnoga stanovništva, u sekundarnim djelatnostima (industrija, građevinarstvo, rudarstvo) 11,3%, a u tercijarnim djelatnostima (usluge) 86,2% (2005–06). Službeni jezik je engleski, a govorni kreolski engleski (pidgin English). Glavni grad luka je St. John’s (22 193 st., 2011) na otoku Antigua; na otoku Barbudi glavno naselje je Codrington.
Gospodarstvo
Godine 2012. BDP je iznosio 1,17 milijarda USD, odnosno oko 13 200 USD po stanovniku. U sastavu BDP-a najveći je udjel uslužnoga sektora, uglavnom turizma (oko 81%), a potom industrije (oko 17%) i poljoprivrede (oko 2%). Godine 2013. vrijednost izvoza bila je 55 milijuna USD, a uvoza 340,8 milijuna USD. U izvozu prevladavaju tekstilni proizvodi, namještaj, rukotvorine, hrana, elektronički dijelovi i dr. Uvoze se dijelovi za strojeve i prijevozna sredstva, hrana, kemikalije, nafta i dr. Potkraj 2012. javni dug iznosio je oko 89% BDP-a.
Promet
Na otocima je ukupno 1165 km cesta (asfaltirano 33%). Glavna luka St. John’s; međunarodna zračna luka Vere Bird (Antigua).
Novac
Novčana je jedinica istočnokaripski dolar (Eastern Caribbean dollar, $; XCD); 1 istočnokaripski dolar = 100 centi.
Povijest
Otoke su od III. tisućljeća pr. Kr. naselila plemena skupine Siboney, potom od I. st. ona skupine Arawak, a njih su od XIV. st. pokorila plemena skupine Karibi (Karaibi). Prvi Europljanin koji je uočio otok Antiguu bio je Kristof Kolumbo 1493. te je otok nazvao prema seviljskoj crkvi Santa Maria de la Antigua. Na Antiguu, gdje je dotadašnje stanovništvo ugl. iskorijenjeno epidemijama, doseljavaju se od 1632. Englezi, a stanovnici s Antigue se od 1685. trajno nastanjuju i na Barbudi te se od kraja XVII. st. na otocima osnivaju plantaže šećerne trske s afričkim robovima koji postaju većinsko stanovništvo. Otoci su 1671–1958. bili dio konfederacije britanskih kolonija Zavjetrinski otoci (Leeward Islands), izuzev 1816–33. kada su s Montserratom činili zasebnu koloniju. Ropstvo je ukinuto 1834., a sredinom XIX. st. dolaze portugalski useljenici s otoka Madeire. U sastavu Zapadnoindijske federacije 1958–62., potom pridružena autonomna država Velike Britanije od 1967., Antigva i Barbuda je stekla neovisnost 1. XI. 1981., kao članica Commonwealtha. Od neovisnosti do 1994. premijer je bio Vere Bird, vođa Laburističke stranke Antigve i Barbude (prethodno premijer autonomne vlade 1967–71. i 1976–81), a na položaju ga je naslijedio sin Lester Bird (do 2004). Tijekom njihovih vlada održala se politička stabilnosti i došlo je do razvoja turizma, ali uz raširenu korupciju i klijentelizam. Na izborima 2004. i 2009. pobijedila je Ujedinjena napredna stranka te je njezin vođa Baldwin Spencer bio premijer 2004–14. Pobjedom na izborima 2014. laburisti se vraćaju na vlast s Gastonom Browneom kao premijerom, a Browne ostaje na položaju nakon laburističkih pobjeda na izborima 2018., 2023. i 2026.
Politički sustav
Prema Ustavu od 1. XI. 1981. Antigva i Barbuda je ustavna i parlamentarna monarhija, članica Commonwealtha. Poglavar države je britanski monarh, kojeg zastupa generalni guverner. Izvršnu vlast ima vlada na čelu s premijerom kojeg formalno imenuje generalni guverner (premijer je redovito vođa većinske stranke u parlamentu), a guverner na premijerov prijedlog imenuje i ministre. Zakonodavnu vlast ima dvodomni Parlament (Parliament), kojeg čine Zastupnički dom (House of Representatives) i Senat (Senate). Zastupnički dom sastoji se od 17 zastupnika koje biraju građani na općim izborima. Senat ima 17 članova koje imenuje generalni guverner i to 11 na prijedlog premijera, četiri na prijedlog vođe oporbe, jednog na prijedlog Vijeća Barbude i jednog po vlastitom nahođenju. Mandat članova oba doma je 5 godina. Biračko pravo imaju svi državljani s navršenih 18 godina života. Sudsku vlast obnašaju niži sudovi, Istočnokaripski vrhovni sud (Eastern Caribbean Supreme Court), zajednički za šest država članica Organizacije istočnokaripskih država, sa sjedištem u Svetoj Luciji, te britanski Sudbeni komitet Tajnog vijeća (Judicial Commitee of the Privy Council) kao najviši prizivni sud. Država je administrativno podijeljena na 6 župa (parishes) i 2 ovisna područja (dependencies) – Barbudu, koja ima samoupravu s vlastitim vijećem, i nenastanjenu Redondu. Nacionalni praznik: Dan neovisnosti, 1. studenoga (1981).
Političke stranke
Laburistička stranka Antigve i Barbude (Antigua and Barbuda Labour Party – akronim ABLP), stranka je desnoga centra, osnovana 1946. pod imenom Laburistička stranka Antigve (današnje ime uzela je 1968). Od stjecanja neovisnosti vladala je 1981–2004., a ponovno je na vlasti od 2014. Ujedinjena napredna stranka (United Progressive Party – akronim UPP), stranka je lijevoga centra, osnovana 1992. ujedinjenjem triju manjih oporbenih stranaka. Bila je na vlasti 2004–14., potom je u oporbi, kao druga stranka po broju glasova. Narodni pokret Barbude (Barbuda People Movement – akronim BPM), stranka je ljevice, osnovana 1978. Djeluje na Barbudi te zagovara njezinu samoupravu i mogućnost samostalnosti. Na većini izbora osvaja jedno zastupničko mjesto koje pripada Barbudi.
