Anaksimen iz Mileta (grčki Ἀναξıμένης, Anaksiménēs), grčki filozof (?, oko 585/584. pr. Kr. – ?, između 528. i 523. pr. Kr.). Po njemu je opći pratemelj svega postojećega (ἀρχή) kvalitativno određen materijalni element zrak (ἀήρ). Zrak je bezgraničan i u neprekidnu je kretanju. Preobražava se u druge elemente na dva načina: razrjeđivanjem (ἀραίωσıς), odn. zgušnjavanjem (πύϰνωσıς). Razrjeđivanjem nastaje vatra, zgušnjavanjem vjetar, oblaci, voda i zemlja. Daljnjim spajanjem tih elemenata nastaju složena tijela. Anaksimen je uočio vezu između agregatnoga stanja i temperature: po njemu je razrjeđivanje istovjetno sa zagrijavanjem, a zgušnjavanje s hlađenjem. Za njega je kozmološki proces periodičan, kao i za Anaksimandra iz Mileta. Kao što se pri izboru načela općega pratemelja svijeta odlučio za jedan empirijski poznat element, i na taj se način od Anaksimandra vratio Talesu iz Mileta, tako je i u astronomiji Anaksimen ponovno zastupao stari nauk da je Zemlja cilindrična ploča koju drži zrak. Po njem su nazvani krater na Mjesecu (Anaximenes) i planetoid (6051 Anaximenes).
