Alagović, Aleksandar, zagrebački biskup (Manželice kraj Trnave, Slovačka, 30. XII. 1760 – Zagreb, 18. III. 1837). Podrijetlom iz hrvatske plemićke obitelji. Teologiju studirao u Pešti, doktorirao 1784. u Požunu. Do 1788. djelovao kao nadstojnik sjemeništa u Pešti. Godine 1788. postaje tajnikom biskupa u Nitri, 1790. profesorom teologije, a 1791. i ravnateljem bogoslovije u Nitri. Od 1792. kanonik nitranskoga kaptola, potom župnik u Požunu, a 1809. imenovan je kanonikom ostrogonskoga kaptola i naslovnim biskupom rozonskim te ravnateljem središnjeg sjemeništa u Pešti. Zagrebačkim kanonikom i vranskim priorom postaje 1821., a 1829. imenovan je zagrebačkim biskupom. U to doba obnašao i funkciju namjesnika banske časti (1828–32) te dao proširiti sabornicu. – Oživotvorio je Vrhovčevu zamisao o organiziranju sastanaka svećenika po arhiđakonatima radi poboljšanja pastoralnog rada. Unaprijedio je i biskupijsku administraciju. Godine 1835. utemeljio je đačko sirotište u Požegi. Podupirao hrvatski narodni preporod. Bio je jedan od utemeljitelja i dugogodišnji pokrovitelj zagrebačkoga Musikvereina (1829), iz kojega se razvio Hrvatski glazbeni zavod, i pokrovitelj Društva za uzgajanje narodnog jezika i književnosti (1836). Poticao je i graditeljsku djelatnost u Zagrebu; uredio je klasicističku vilu i perivoj u Novoj vesi, dogradio sjemenište i biskupski dvor, uredio njegovu unutrašnjost i dao podignuti park (današnji Ribnjak); započeo i mnoge arhitektonske zahvate na katedrali. Objavio je 1831. Chtejenya y Evangeliumi za vsze nedelye y szvetke czeloga leta za potrebuvanye szlavne biskupie zagrebachke.
