Aden (arapski ‘Adan [a'den]), grad i glavna luka Jemena; 588 938 st. (2011). Leži na sjevernoj obali Adenskoga zaljeva, u krateru ugasla vulkana. Važno trgovačko, bankarsko i prometno središte na raskrižju putova između zapada i istoka. Sveučilište (osnovano 1970), muzeji (nacionalni i vojni), podzemna cisterna iz predislamskoga doba. Rafinerija nafte (Little Aden), tvornice alkoholnih pića, ribljih konzervi, tvornice ulja, solane, preradba duhana. Međunarodna zračna luka. – Od davnine Aden je strateško-trgovačka točka u trgovini prema Indiji. Rimljani su ga osvojili oko 24. pr. Kr. U IV. st. zauzeli su ga i razrušili Perzijanci. Od VII. st. pod arapskom vlašću. God. 1538. osvaja ga osmanska vojska. Pod vodstvom imama šijitske sekte Zaidita oslobođen 1733., a 1738. pripao sultanu od Laheja. God. 1839. okupirali su ga Britanci. Značenje adenske luke poraslo je otvaranjem Sueskoga kanala (1869). Britanija pretvara Aden u važnu vojnopomorsku bazu. Do 1937. administrativno je pripadao indijskoj pokrajini Bombaju, a potom je do 1963. krunska kolonija s guvernerom na čelu. Opća skupština UN-a pozvala je 1963. Veliku Britaniju da napusti vojnu bazu u Adenu. Povlačenje britanskih snaga dovršeno je 1967., kada je Aden pripao Jemenu (1970–90. DNR Jemenu).
