acidobazična ravnoteža, održavanje stalnog stupnja kiselosti (koncentracija vodikovih iona, pH) tjelesnih tekućina, u prvom redu krvi. Stupanj kiselosti krvi iznosi od pH 7,34 do pH 7,45. U tim granicama svi tjelesni organi najbolje funkcioniraju. Održavanje acidobazične ravnoteže, tj. konstantnog pH krvi, ostvaruje se djelovanjem puferskih sustava, disanjem, djelovanjem bubrega i drugim, manje važnim mehanizmima. Pri poremećaju acidobazične ravnoteže nastaje acidoza ili alkaloza. Acidoza znači povećanu količinu kiselih tvari ili smanjenu količinu bazičnih tvari (pH krvi je snižen). Alkaloza znači povećanu količinu bazičnih tvari ili smanjenu količinu kiselih tvari (pH krvi je povišen). Acidoza može po postanku biti respiratorna ili metabolička. Prva nastaje pri oslabljenu disanju i posljedičnom nagomilavanju ugljičnog dioksida (CO2) u organizmu, a druga nastaje npr. pri pojačanoj razgradnji masti (gladovanje) i povećanoj količini masnih kiselina u krvi (dijabetična ketoacidoza). Alkaloza nastaje najčešće pri pojačanom disanju (respiratorna) ili pri povećanju alkalija u organizmu (npr. uzimanje velike količine natrijeva bikarbonata uzrokuje metaboličku alkalozu). Alkaloza jako uzbuđuje središnji živčani sustav, dok ga acidoza deprimira.
