struka(e): geografija, opća

México [me'xiko] (puno ime Estado de México [esta'δo δe me'xiko]), savezna država u središnjem dijelu Meksika; 22 352 km², 16 992 418 st. (2020). Najveći dio države leži u transmeksičkom vulkanskom pojasu (76% površine) u središnjem dijelu kojega se nalaze visoki ravnjaci Anáhuac (Valle de México) i Toluca s mnogim jezerima (Zumpango, Nabor Carrillo i dr.), okruženi nekim od najviših vulkana Meksika – Xinantécatl (Nevado de Toluca; 4645 m) na jugozapadu, Popocatépetl (5380 m) i Iztaccíhuatl (5215 m) na jugoistoku i dr. Na jugozapadu obuhvaća planinski lanac Sierra Madre del Sur (24%). Klima je uglavnom umjerena vlažna; srednja godišnja temperatura iznosi 14,7 °C, a na godinu padne prosječno 900 mm oborina (pretežno ljeti). Rijeke otječu prema Tihom oceanu (66% površine; porječja Balsasa i Santiaga) i Meksičkom zaljevu (34%; porječje Pánuca). Uzgajaju se žitarice, avokado, čili papričice, grah; najveći je proizvođač cvijeća u Meksiku (krizanteme, ruže, ljiljani i dr.; izvoz rezanog cvijeća). U stočarstvu prevladava uzgoj goveda i svinja; slatkovodno ribarstvo (pastrva, šaran). Gospodarski je najjača savezna država (9,1% nacionalnog BDP-a, 2022), iza glavnoga grada Méxica (Ciudad de México). U industrijskoj proizvodnji najveću važnost imaju strojograđevna, automobilska, elektrotehnička, elektronička, kemijska i tekstilna industrija, a u rudarstvu iskorištavanje ležišta srebra, zlata, ruda cinka i olova. Glavni je grad Toluca, a najveći gradovi i općine → Ecatepec (1,6 milijuna st., 2020), Nezahualcóyotl (1,1 milijun st.) i Naucalpan de Juárez (0,9 milijuna st.) razvili su se u XX. st. u rubnom području glavnoga grada Méxica.

Citiranje:

México. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 22.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/71910>.