optička prizma, optička naprava ograničena dvjema ravnim plohama koje nisu međusobno paralelne; obično trostrana prizma, načinjena od stakla, plastike ili nekoga drugog prozirnog materijala u kojoj se zrake svjetlosti lome pri ulazu i pri izlazu. Koristi se za analizu i refleksiju svjetlosti.
Optičku prizmu opisuju: kut prizme (znak α), kut koji zatvaraju optičko sredstvo iz kojeg svjetlost dolazi u prizmu i optičko sredstvo u koje svjetlost iz prizme izlazi; upadni kut, kut između upadne zrake svjetlosti i okomice na upadnu plohu prizme; kut devijacije (znak Δ), kut za koji zraka svjetlosti, prošavši kroz prizmu, skrene iz svoga prvotnoga smjera, a ovisi o kutu prizme, indeksu loma materijala od kojega je prizma načinjena i o upadnome kutu zrake svjetlosti.
Mjerenje indeksa loma materijala od kojega je načinjena prizma može se izvesti mjerenjem kuta devijacije zrake monokromatske svjetlosti i pripadnoga kuta prizme. Kut devijacije je najmanji (Δmin) kada je upadni kut odabran tako da zraka svjetlosti prolazi kroz prizmu simetrično. U tom je slučaju indeks loma materijala prizme:
,
Prizma za disperziju omogućuje rastavljanje svjetlosti na komponente (elektromagnetske valove različitih valnih duljina). Ovisnost kuta devijacije o indeksu loma i indeksa loma o valnoj duljini svjetlosti (za crvenu boju je najmanji, a postaje sve veći za narančastu, žutu, zelenu, plavu i za ljubičastu je najveći) omogućuju dobivanje spektara kod spektrometrijskih instrumenata.
Prizma za totalnu refleksiju trostrana je jednakokračna pravokutna prizma kojom se, zbog totalne refleksije, može zraka svjetlosti zakrenuti za 90° ili vratiti natrag, preokrenuti slika ili suziti razmak između dvaju snopova svjetlosti. Upotrebljava se kod dalekozora i drugih optičkih instrumenata.
Prizma za polarizaciju omogućuje rastavljanje svjetlosti na komponente različite polarizacije. (→ nicolova prizma)
