Wisconsin [wiskɔ:'nsən], savezna država u obalnom području Velikih jezera u sjevernom dijelu SAD-a; 145 398 km² (s pripadajućim dijelom Velikih jezera 169 636 km²) s 5 686 986 st. (2010). Pretežno nizak, valovit kraj; najviši vrh Timms Hill (595 m) nalazi se na sjeveru u pobrđu Northern Highland. U sjevernom i istočnom dijelu razvijen je glacijalni reljef s mnogim ledenjačkim jezerima (15 000 jezera s površinom većom od 0,08 km²; najveće je Winnebago, 550 km²). Klima je izrazito kontinentalna, osim na obalama jezera (Superior i Michigan). Glavne rijeke (Wisconsin, Black, Chippewa, St. Croix) pripadaju porječju Mississippija, koji protječe zapadnim graničnim dijelom Wisconsina. U poljoprivredi najveću važnost ima stočarstvo, osobito govedarstvo (3,4 mil. goveda, 2011), prvenstveno mliječno; po broju mliječnih goveda (1,3 mil. grla, 2010) druga je u SAD-u. Znatno je i ovčarstvo. U ratarstvu prevladavaju žitarice, šećerna repa, krmno i ljekovito bilje. Uz jezersku obalu intenzivno je voćarstvo (višnje) i povrtlarstvo. U jakoj industrijskoj proizvodnji, koja je okupljena na širem području grada Milwaukeeja, ističe se strojogradnja (osobito industrijski strojevi), metalna, automobilska (vozila i dijelovi), prehrambena (mliječni proizvodi, mesne konzerve; po proizvodnji sira prva je u SAD-u, a među vodećima je i u proizvodnji mlijeka i maslaca) i drvna industrija (celuloza, papir); proizvodnja piva. Glavni je grad Madison (233 209 st., 2010), a najveći Milwaukee (594 833 st.). Važne su luke Superior na jezeru Superior i Milwaukee na jezeru Michigan. – Tragovi najstarijih stanovnika – različitih indijanskih plemena – datiraju iz IX. st. i sastoje se od mnogobrojnih (više od 12 000) grobnih humaka u obliku ptica ili drugih životinja. Poslije su se ondje nastanila plemena Hopewellian i Aztalan, Indijanci s razvijenijim kulturama. Prvi Europljanin koji je 1634. posjetio područje današnjega Wisconsina bio je francuski istraživač Jean Nicolet. Isusovac René Ménard osnovao je 1660. katoličku misiju St. Esprit u zaljevu Chequamegon na jezeru Superior. Jacques Marguette i Louis Jolliet istraživali su 1673. obale jezera Winnebago i doprli do gornjega toka Mississippija. Do 1679. u Wisconsinu je bilo 10 katoličkih misija, ali se nisu održale zbog stalnih napada Indijanaca. Na temelju istraživačkih rezultata svojih podanika, Francuska je do 1689. potraživala cijeli zapadni dio zemlje. Francuska vladavina nad područjem današnjega Wisconsina okončana je pobjedom Britanaca u ratu s Francuzima i Indijancima (1754–63). Pod britanskom je vlašću Wisconsin bio do Pariškoga mira 1783., kada su američki kolonisti dobili svu zemlju južno od Velikih jezera (Great Lakes) i zapadno od Mississippija. Područje sjeverno od rijeke Ohio organizirano je 1787. kao Sjeverozapadni Teritorij (Northwest Territory), u sklopu kojega je Wisconsin bio sve do 1800. kada je dodijeljen Teritoriju Indiana; od 1809. dio Teritorija Illinois, a 1818. Teritorija Michigan. Samostalni teritorij postao je 1836., obuhvativši dijelove obiju Dakota, Iowe, Minnesote, kao i cijeli današnji Wisconsin. Rudnici olova privukli su u jugozapadni Wisconsin mnogobrojne rudare, pa su Winnebago Indijanci 1827. ustali u obranu svojih zemalja. U velikom indijanskom ustanku pobijeno je mnogo bijelaca, ali je nakon zarobljavanja poglavice Red Birda ustanak bio ugušen. Ustanke 1830. i 1832. predvodio je → Black Hawk, poglavica plemena Sauk i Fox. Ubijeno je oko 200 bijelaca, ali i većina ustanika (oko 1000). Nakon toga rata i južni dio Wisconsina otvoren je za doseljavanje bijelaca. God. 1848. Wisconsin je primljen u Uniju kao 30. država.
