Tripoli (arapski Ṭarābulus i Ṭarābulus aš-Šām [ṭara:'blus aš:a:'m]), grad i luka u Libanonu te upravno središte guvernata Sjevernoga Libanona (arapski aš-Šamāl); 450 000 st. (2014). Proteže se od obale Sredozemnoga mora (ušće rijeke Abu Ali) do zapadnih padina Libanonskoga gorja, 65 km sjeveroistočno od Bejruta. Čine ga stara gradska jezgra s ostatcima križarske utvrde (XII. st.; obnovljena u XIV. st.) i noviji dio grada. Među arhitektonskim spomenicima (XIII–XVII. st.) ističu se Velika džamija (1294), džamija Tainal (1336), Lavlja kula (XV. st.) i dr. Nekoliko sveučilišta (najstarije osnovano 1982). U luci, koja je 2 km udaljena od grada, završava naftovod iz Iraka (zatvoren od 1982). Elektronička, tekstilna, duhanska i prehrambena industrija; proizvodnja sapuna i namještaja. Rafinerija nafte, cementara, dobivanje morske soli. Cestovna veza s Bejrutom i Homsom (Sirija). – Osnovan potkraj VIII. st. pr. Kr. Potom je bio pod vlašću novobabilonske monarhije (od 604. pr. Kr.), Perzije (od 538. pr. Kr.), Aleksandra III. Velikoga i njegovih nasljednika (od 333. pr. Kr.), Seleukida (od III. st. pr. Kr.), Rimljana (od 62. pr. Kr.) i Bizanta (od 395) sve do arapskog osvojenja 636. U X. st. bio je pod vlašću egipatskih Fatimida, a od XI. st. Seldžuka. Povijesnu je važnost Tripoli dobio tijekom Prvoga križarskoga rata (1096–99), kada su ga 1098. osvojili južnofrancuski križari koje je predvodio toulouški grof Raymond i učinili ga prijestolnicom novoutemeljene istoimene grofovije. Pod vlašću kršćanskih grofova Tripoli je ostao do 1223., kada su ga osvojili egipatski mameluci. U njihovim je rukama bio do 1516., kada ga je zaposjeo osmanski sultan Selim I. U rukama Osmanlija bio je, s prekidima od 1831. do 1839. kada je njime gospodario egipatski vojskovođa i potkralj Ibrahim-paša, sve do I. svjetskoga rata kada su ga zauzeli Britanci. Nakon rata ušao je 1920. u sastav francuskoga »Velikoga Libanona«. Pod francuskom vlašću ostao je do ljeta 1941., kada su ga ponovno osvojile britanske snage i postrojbe Slobodne Francuske (De Gaulleov pokret).
