struka(e): geografija, opća | ekonomija | povijest, opća | suvremena povijest i politika | politologija
ilustracija
SVAZI, položajna karta
ilustracija
SVAZI, grb
ilustracija
SVAZI, zastava
ilustracija
SVAZI, djeca u školi u Mbabaneu
ilustracija
SVAZI, krajolik na sjeverozapadu države

Svazi (od 2018. Esvatini, svazi eSwatini, engleski Eswatini; Kraljevina Svazi / svazi Umbuso weSwatini / engleski Kingdom of Eswatini), država u južnoj Africi, između Južnoafričke Republike (duljina granice 430 km) na sjeveru, zapadu, jugu i jugoistoku te Mozambika (105 km) na istoku; obuhvaća 17 350 km².

Prirodna obilježja

Svazi obuhvaća ravnjake Visoki, Srednji i Niski veld, koji se pružaju meridijalno, a od zapada prema istoku se spuštaju (1500 do 150 m). Od mozambičkoga teritorija na istoku razdvaja ih planinski lanac Lebombo (Lubombo). Visoki veld (Highveld ili Inkangala) na zapadu nastavak je gorja Drakensberg. To je geološki najstarija reljefna formacija u Svaziju; ravnjak (oko 5200 km²) građen je od granita, te metamorfoziranih kvarcita i pješčenjaka. Visok je 1000 do 1400 m, s vrhovima iznad 1800 m (Emlembe, 1862 m, najviši vrh u državi; Ngwenya, 1829 m). Pokriven je kiselim crvenim, narančastim i žutim tlima. Srednji veld (Middleveld, također Inkabave i Live) planinsko je područje visoko 600 do 750 m, a obuhvaća oko 4900 km² terena građenog od dolomita, gnajsa, bazalta i kvarcita. Pokriven je crvenim glinama i sivosmeđim pješčenjacima. Niski veld (Lowveld ili Bushveld, također Lihlanze) nisko je brežuljkasto i brdovito područje (uglavnom 150 do 300 m) koje obuhvaća oko 5700 km². S njega strše izolirani usamljeni vrhovi tek nešto viši od 700 m (Nkambeni, 724 m; Nkondolo, 733 m) građeni od bazaltnih stijena. Prijelazno je područje između pjeskovite ilovače na zapadu te crvene i crne gline na istoku; vegetacija je tipična afrička savana. Planinsko područje Lebombo prostire se uz istočnu granicu. Obuhvaća oko 1500 km², visoko je oko 600 m (najviši vrh Mananga), a građeno je od lave (bazalt, riolit). Pokriveno je teškim crvenkastim tlima i ispresijecano kanjonima rijeka Ingwavuma, Usutu i Black Umbeluzi.

Na klimu u Svaziju znatno utječu Indijski ocean (s njega veći dio godine dolazi vlažni tropski zrak) i reljefna raznolikost zemlje (temperatura i oborine uvjetovani su nadmorskom visinom). Klima je u Niskom veldu poluvlažna tropska, u Visokom veldu umjerena, a u Srednjem veldu i području Lebomba suptropska. Srednja godišnja temperatura kreće se od 15 °C (Visoki veld) do 22 °C (Niski veld). Srednja godišnja količina oborina iznosi 500 do 900 mm u Niskom veldu, 750 do 1250 mm u Srednjem veldu i području Lebomba te 1000 do 2300 mm u Visokom veldu. Najviše oborina padne ljeti (listopad–ožujak).

Riječna je mreža gusta; veće su rijeke Komati (Incomati) i Mbuluzi (Umbeluzi) na sjeveru, Usutu ili Great Usutu (Maputo) s pritocima Ngwempisi i Mkhondvo u središnjem dijelu i Ngwavuma (pritok Pongole) na jugu; sve pripadaju slijevu Indijskog oceana. Na zapadu, u Visokom veldu, prevladavaju šume, a u ostalom dijelu raširena je savana s baobabom; na istoku prevladava kserofitna šikara. Zbog širenja naseljenih i poljoprivrednih površina uništavaju se životinjska staništa; antilope, slonovi, nosorozi, žirafe, zebre i vodenkonji uglavnom žive u zaštićenim rezervatima (npr. Nacionalni park Hlane, površine oko 300 km², i rezervat Mkhaya). Krokodili su česti u rijekama Niskog velda. Ptičji svijet bogat je gnjezdaricama i selicama (selice dolaze iz središnje i sjeverne Afrike te Europe i istočne Azije, npr. rode, lastavice).

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2017. u Svaziju živi 1 093 238 st., a prema procjeni iz 2022. 1 174 000 st. ili 67,6 st./km². Najgušće je naseljen Srednji veld, sjeverozapadni (okrug Hhohho, 89,8 st./km²) i zapadni dio zemlje (Manzini, 87,5 st./km²), nešto slabije južni dio (okrug Shiselweni, 54 st./km²), a najrjeđe istočni dio, uz granicu s Mozambikom (okrug Lebombo, 35,7 st./km²). Stanovnici su (2013) pripadnici naroda Svazi (Swazi; 84,3%), Zulu (9,9%), Tsonga (2,5%), Afrikaneri (1,1%), Indijci (0,8%), Pakistanci (0,8%), Portugalci (0,5%) i dr. (0,1%). Prema vjeroispovijesti su uglavnom kršćani (90%; među njima 57,3% su protestanti različitih denominacija, 37,6% pripadnici afričkih kršćanskih crkvi, 3,7% rimokatolici), a ima i muslimana (0,3%), pripadnika tradicionalnih vjerovanja (0,5%), te ostalih (bahaisti, hinduisti, nereligiozni). U drugoj polovici XX. st. broj stanovnika ubrzano je rastao; za prvoga popisa stanovništva, provedenoga 1966., iznosio je 374 697 st., a za popisa 1997. godine 929 718 st. (porast od približno 3% na godinu), a zatim se znatno smanjio. U posljednjem međupopisnom razdoblju (2007–17) porast je iznosio samo 0,7% na godinu, zbog niske stope nataliteta, visoke zaraženosti stanovništva HIV-om i iseljavanja radi zapošljavanja u Južnoafričkoj Republici. Prirodni priraštaj iznosi 16,5‰ (2020); natalitet je 25,4‰ (2020; bliži svjetskomu prosjeku od 17‰ nego afričkomu od 32‰), mortalitet 8,9‰ (2020; svjetski i afrički prosjek 8‰). Znatno se smanjio mortalitet dojenčadi, s 55,4‰ u 2011. na 37,4‰ u 2020. Stanovništvo je mlado; u dobi je do 14 godina 35,6% st., od 15 do 64 godine 59,9%, a starije je od 65 godina 4,5% stanovništva (2017). Očekivano trajanje života (2020) prilično je nisko i iznosi 56,5 godina za muškarce (40,7 godina 2005), a 65,4 godine za žene (44,6 godina 2005). Jedan od glavnih razloga takvom očekivanom trajanju života visok je udio zaraženih HIV-om; stopa infekcije HIV-om među najvećima je u svijetu (20% stanovništva, 2021), premda je u opadanju (39% stanovništva, 2004). Ekonomski je aktivan 290 481 st. (2017) odnosno 41% radno sposobnog stanovništva (stariji od 15 godina). U poljoprivredi i šumarstvu zaposleno je 12,5% st., u rudarstvu, industriji i građevinarstvu 23,8%, a u uslužnim djelatnostima 63,9% st. (2019). Nezaposlenih je 28,2% (2017). Osnovnoškolsko obrazovanje nije obvezno; nepismeno je 10,7% stanovništva. Nacionalno je sveučilište University of Eswatini (osnovano 1982). Službeni su jezici svazi i engleski. Glavni je i najveći grad Mbabane (60 691 st., 2017); ostali gradovi (2017): Manzini (30 248 st.), Lobamba (drugi glavni grad, 11 206 st. 2007), Nhlangano (10 456 st.), Big Bend (6433 st.), Malkerns (6122 st.), Siteki (3663 st.), Mhlume (3645 st.). Proces preseljavanja stanovništva iz sela u gradove spor je; u gradskim je naseljima 1986. živjelo 22,7% stanovništva, a 2017. samo 23,8%.

Gospodarstvo

Svazi je siromašna zemlja, a gospodarstvo joj opterećuje nedovoljan industrijsko-tehnološki razvoj, raširenost korupcije, nedostatak stranih investicija, niska poljoprivredna produktivnost (uzrokovana i povremenim sušama), velik broj zaraženih HIV-om. Prosječna je godišnja stopa nezaposlenosti 2020–22. iznosila 24,7%. Udjel siromašnoga stanovništva 2022. je oko 55% (2010. bio je 63%). Najveći BDP, u vrijednosti od približno 4,9 milijarda USD (oko 4397 USD po stanovniku), ostvaren je 2012., a 2022. BDP je iznosio 4,7 milijarda USD (oko 3987 USD po stanovniku); pritom je u njegovu sastavu najveći udjel uslužnoga sektora (58%), potom industrije (33,4%) i poljoprivrede (8,6%). Od prirodnih bogatstava Svazi posjeduje obradivo zemljište, ugljen, građevni kamen, talk, glinu, kasiterit, azbest, te ležišta zlata. Uz stočarstvo, u poljoprivredi prevladava uzgoj šećerne repe, kukuruza, krumpira, banana, agruma i dr. Industrija je uglavnom zasnovana na preradbi poljoprivrednih proizvoda, drva i minerala, te na proizvodnji tekstila, odjeće i obuće. Godine 2021., uz BDP od 4,8 milijarda USD, vrijednost robnog izvoza bila je 2,5 milijarda USD, a uvoza 2,1 milijardu USD. Izvozi smjese za kozmetiku, šećer, zlato, odjeću, drvo, ugljene brikete, alkohol, prehrambene proizvode, pića, i dr. Uvozi naftne derivate, električnu energiju, lijekove, medicinske instrumente, pamuk, cement, vozila, hranu, plastične proizvode, i dr. Glavni je vanjskotrgovinski partner Južnoafrička Republika (56% izvoza i 70,6% uvoza). Ostali su veći partneri prema udjelu u izvozu Indija (11,4%), Kenija (5,3%), Nigerija (3,2%), Mozambik (2,9%) i Velika Britanija (2,1%), a u izvozu Kina (9,7%) i Indija (2,6%). Potkraj 2022. veličina je javnoga duga 42,7% BDP-a.

Promet

Svazi ima nešto više od 300 km željezničkih pruga; glavna pruga ide istočnim dijelom zemlje prema Komatipoortu i luci Maputo na sjeveru, a na jugu prema Richard’s Bayu i Durbanu; od nje se u Phuzumoyi odvaja ogranak prema zapadu, za industrijski grad Matsaphu (nekoć i do rudnika Ngwenya). Duljina cestovne mreže iznosi 4879 km (23% asfaltiranih, 2018); glavne ceste vode od Mbabanea ili Manzinija do Južnoafričke Republike. Glavna je zračna i jedina međunarodna luka King Mswati III. (2014. zamijenila Matsaphu), smještena 70 km istočno od glavnoga grada Mbabanea i oko 45 km od gospodarskoga središta države Manzinija. Najveći dio izvoza obavlja se preko Južnoafričke Republike (Durban, Richard’s Bay), a manji dio preko Mozambika (izvozna je luka Maputo).

Novac

Novčana je jedinica lilangeni (L; SZL); 1 lilangeni (množina emalangeni) = 100 centa.

Povijest

Prvi tragovi ljudskoga djelovanja na području današnjega Svazija datiraju iz kamenoga doba. Od X. st. na to su područje iz istočnog dijela Afrike nadirali bantuski narodi Nguni i Sotho. Oni su u današnjem Svaziju živjeli sve do sredine XVIII. st., kada se iz jugoistočnog dijela današnje Južnoafričke Republike doselio narod Svazi. Oni su za vladavine kralja Sobhuza I. (1815–39) osnovali kraljevstvo, te se uspješno suprotstavili napadima ratničkih Zulua. Za vladavine Sobhuzova nasljednika Mswatija (1839–68) neke su domorodačke zemlje bile prodane burskim kolonistima, ali je intenzivno naseljavanje Bura počelo tek za vladavine Mbandzenija (1874–89), kada je svazijska država došla pod prevlast Velike Britanije, iako je britansko-transvaalskim sporazumima 1881. i 1884. bila i formalno priznata neovisnost Svazija. Nakon Burskoga rata 1899–1902. Svazi je došao pod izravnu britansku upravu, a 1906. postao je protektorat. Svazi je od tada zajedno s Basutom (Lesoto) i Bečuanom (Bocvana) bio pod upravom visokoga komesara za Južnu Afriku. Od osnutka Južnoafričkoga Saveza 1910. narod Svazija borio se kako ne bi došao u sastav države u kojoj su od početka postojali različiti oblici rasne diskriminacije. Za vladavine Sobhuze II. (1921–82) vodila se dugogodišnja mukotrpna borba kako bi preostala zemlja ostala u domorodačkim rukama.

Autonomija je stečena u listopadu 1966., a neovisnost 6. IX. 1968 (prvi premijer bio je Makhosini Dlamini koji je na položaju ostao do 1976). U travnju 1973. kralj Sobhuza II. uveo je apsolutnu monarhiju (zabranjene su političke stranke). Pod pritiskom rasističkoga režima Južnoafričke Republike, Svazi nije podupirao djelovanje crnačkih oslobodilačkih pokreta; istodobno potražuje južnoafričko područje KaNgwane (i početkom 2000-ih). Nakon smrti kralja Sobhuze II. 21. VIII. 1982 suparništva u borbi za vlast uzrokovala su političku nestabilnost. Interregnum je potrajao do travnja 1986. kada je kralj postao Mswati III. Nakon povremenih socijalnih prosvjeda (1989–90., 1996) nastavljeno je jačanje kraljevskog apsolutizma i suzbijanje oporbe. Najsnažniji otpor režimu pruža Narodni ujedinjeni demokratski pokret (People’s United Democratic Movement – PUDEMO), osnovan u srpnju 1983, koji se pokušava organizirati kao socijaldemokratska stranka. Njegov osnivač i vođa Mario Masuku zatvaran je više puta pod optužbama za pobunu i terorizam (umro je u siječnju 2021). Početkom 2000-ih PUDEMO nastavlja s povremenim prosvjedima protiv korupcije i siromaštva, te je izložen represiji (u travnju 2008. ubijen je Gabriel Mkhumane, član stranačkoga vodstva). U rujnu 2008. pobunjenička skupina Narodnooslobodilačka vojska Umbane izvela je neuspjeli bombaški napad na kralja Mswatija III. Na položaju premijera najdulje je bio Barnabas Sibusiso Dlamini (ministar financija 1984–93); vladu je vodio 1996–2003. i 2008–18. U travnju 2018. Mswati III. promijenio je ime kraljevine u Esvatini (»zemlja Svazijaca«), te je nastavio autoritarnu vladavinu. U siječnju 2023. ubijen je Thulani Maseko, odvjetnik i borac za ljudska prava (2014–15. bio je zatvoren). Izbori se i dalje održavaju bez političkih stranaka, s neovisnim kandidatima (posljednji u rujnu 2023).

Politički sustav

Prema Ustavu od 26. VII. 2005 (stupio na snagu 8. II. 2006) Svazi je kraljevina u kojoj je nasljedni monarh poglavar države, vrhovni vojni i policijski zapovjednik, te nositelj izvršne vlasti koju provodi putem Vijeća ministara, na čelu kojega je premijer. Premijera među zastupnicima Skupštinskoga doma parlamenta imenuje monarh, koji na premijerov prijedlog potvrđuje ostale članove vlade. Zakonodavnu vlast ima dvodomni parlament (Libandla). Skupštinski dom (House of Assembly) može imati najviše 76 zastupnika; do 60 ih se bira na općim izborima, monarh postavlja do deset zastupnika (od toga najmanje polovicu čine žene), a još nekoliko zastupnica bira se na regionalnoj osnovi. Senat se sastoji od najviše 31 senatora; deset senatora (od kojih najmanje polovicu čine žene) bira Skupštinski dom, a ostale postavlja monarh (najmanje osam žena). Mandat parlamenta traje pet godina. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 18 godina života. Najvišu sudbenu vlast ima Vrhovni sud članove kojega imenuje monarh. Administrativno se Svazi dijeli na četiri okruga. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 6. rujna (1968).

Citiranje:

Svazi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.7.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/58975>.