Skoplje (makedonski Skopje), glavni i najveći grad Sjeverne Makedonije, njezino političko, gospodarsko i kulturno središte; 505 400 st. (2016). Leži na 249 m nadmorske visine, u Skopskoj kotlini, okruženoj planinama Skopskom Crnom gorom, Žedenom i Vodnom. Rijeka Vardar dijeli grad na dva dijela: stari orijentalni dio Skoplja, krivudavih uličica s raznovrsnim obrtničkim radionicama i trgovinama te poznatim Bit-pazarom, smjestio se pod tvrđavom (Skopsko) Kale na lijevoj obali Vardara, a moderno Skoplje na desnoj obali. Nakon katastrofalnoga potresa 1963. godine (srušeno oko 80% grada) podignut je niz prigradskih naselja, a nova urbanistička koncepcija izgradnje prihvatila je rješenja usklađena sa seizmičkom aktivnosti područja na kojem Skoplje leži. Nakon izgradnje željezničke pruge Beograd–Solun (1873–86) postalo je važno prometno čvorište i postupno se razvijalo u gospodarsko i kulturno središte. Iseljavanjem Osmanlija nakon balkanskih ratova broj stanovnika Skoplja smanjio se, ali je ubrzo, razvojem industrije i doseljavanjem stanovništva iz okolnih ruralnih područja, ponovno počeo rasti. Osobito je taj proces bio pojačan nakon II. svjetskoga rata, kada je Skoplje preraslo u najveće makedonsko gospodarsko središte. Gospodarski razvoj bio je popraćen teritorijalnom ekspanzijom grada, na područje susjednih naselja; broj se stanovnika upeterostručio u razdoblju 1948–81 (s 87 654 st. na 411 143 st.). Razvijena je metalurgija (željezara s ljevaonicom i valjaonicom) s metalnom industrijom; industrija građevnoga materijala, elektronička, farmaceutska (Alkaloid), duhanska, tekstilna i prehrambena industrija, proizvodnja papira i kartonske ambalaže; pivovara. Skoplje je makedonsko kulturno središte s javnim (Univerzitet sv. Ćirila i Metodija, osnovan 1949) i dva privatna sveučilišta (FON i Europsko sveučilište), Makedonskom akademijom znanosti i umjetnosti (osnovana 1967), znanstvenim institutima, knjižnicama (Nacionalna i univerzitetska biblioteka sv. Kliment Ohridski), muzejima (arheološki, gradski, etnografski, suvremene umjetnosti, Memorijalni centar holokausta makedonskih Židova, spomen-kuća majke Terezije i dr.), kazalištima, filharmonijom i dr. Sačuvani su mnogobrojni kulturnopovijesni spomenici: kameni most (XV. st.), Daut-pašin hamam (danas umjetnička galerija), hanovi, Mustafa-pašina džamija (XV. st.), pravoslavna crkva sv. Spasa (XVI. st.) i dr. U najnovije su doba, u sklopu kontroverznog projekta Skopje 2014., u najužem središtu grada, u neoklasicističkome stilu, restaurirane postojeće te izgrađene mnoge nove građevine (muzeji, mostovi, fontane, zgrade vlade) i spomenici (kip Aleksandra Velikoga, slavoluk i dr.). Skoplje je glavno cestovno i željezničko čvorište Sjeverne Makedonije; leži na pravcu Beograd–Solun u vardarsko-moravskom longitudinalnom prometnom koridoru. Međunarodna zračna luka je u Petrovcu (20 km istočno od grada).
